Grčka može računati na nove milijarde eura pomoći

Nakon dugih pregovora i opet u posljednji čas, Grčka se sa "trojkom" složila oko novog paketa pomoći. Grčki premijer dogovor kod kuće predstavlja kao velik uspjeh, ali opet se obavezao na nove reforme…

Ta slijedeća tranša od devet milijardi eura pomoći Grčkoj je toj zemlji ljuto potrebna. Koncem svibnja Ateni na naplatu dolaze dugovi i kamate koje se mjere u milijardama i bez ovog sporazuma s "trojkom", dakle predstavnicima Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda, Grčka jednostavno ne bi imala odakle platiti sva ta potraživanja.

Ali pregovori su bili teški, jer je i trojka imala sasvim jasne zahtjeve za Grčku. Osobito kad je riječ o reformama u strukturama i državnoj upravi, baš kao i kad je riječ o takozvanoj liberalizaciji tržišta rada, dakle slabije zaštite zaposlenih u Grčkoj. "To su bili do sada najteži pregovori s vjerovnicima", priznao je grčki ministar Janis Stournaras. "Ali vjerujem i kako smo se uspjeli izboriti i za mnoge naše ciljeve", dodao je predstavnik Grčke.

Detalje sporazuma ministar financija želi radije prepustiti predsjedniku vlade Samarasu, ali niti on još ne želi o njima ništa reći. Konačno, i u Grčkoj su ubrzo izbori za Europski parlament pa tako radije ističe kako će Atena sad imati priliku bolje pomoći najugroženijima. Spominje iznos od 500 milijuna eura od kojih će koristi imati oko milijun građana Grčke.

"Obećali smo kako ćemo spriječiti da Grčka napusti zonu eura i to smo i uspjeli", podsjeća birače grčki premijer. "Obećali smo da ćemo se izvući iz recesije i upravo smo pri tome da ispunimo i to obećanje. Osim toga smo obećali kako ćemo dio našeg viška prepustiti gospodarstvu kako bi narod Grčke nagradili za izuzetne žrtve na koje su bili spremni, i to sad i činimo", izjavio je Samaras.

Omiljena tema grčkog premijera je takozvani “primarni višak” koji se sad može zabilježiti u grčkom državnom proračunu. Zapravo, od toga Grčka nema ništa, jer to znači višak u državnom proračunu koji ostaje prije nego što Atena mora platiti kamate za dugove koje je uzela. Tih kamata bi se svaki dužnik, pa tako i Grčka rado riješila, ali Bruxelles o tome još razmišlja i neće objaviti službeni stav barem do kraja travnja.

Ali grčki premijer već naveliko dijeli taj, zapravo nepostojeći višak. Već ovog utorka  je najavio kako će iz njega biti isplaćena "socijalna dividenda" kako bi svim građanima bilo nešto bolje. Najavio je smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje od ovog srpnja kako bi se potaklo zapošljavanje. Taj višak je prije svega namijenjen najsiromašnijima i beskućnicima, ali se sjetio i "građana u uniformi koji zarađuju manje od 1500 eura mjesečno", rekao je premijer. Tu prije svega misli na vojsku i policiju koja i inače redovito bira njegovu, konzervativnu stranku.

O strukturnim reformama na koje se Grčka obavezala prema trojci Samaras je govorio tek uopćeno. Riječ je o "važnim strukturnim reformama" kojima bi se "gospodarstvu dali važni impulsi u rastu, potakla njegova konkurentnost i smanjile cijene", najavio je grčki premijer. Upozorio je i kako su slične reforme druge zemlje Europske unije već davno provele i sada to mora učiniti i Grčka.

Očito se tu zapravo radi o ukidanju regulativnih mjera koje sežu u gotovo sve segmente grčkog gospodarstva, od subvencija za živežne namirnice preko fiksnih cijena za knjige pa do ograničenja za lijekove koje se prodaju bez recepta.

Prema najnovijem izvješću OECD-a Grčka je na samom dnu ljestvice u Europi kad je riječ o liberalizaciji u gospodarstvu. Strani stručnjaci su uvjereni kako bi te reforme u liberalizaciji donijele više od pet milijardi eura gospodarstvu Grčke i zato EK, ESB i MMF uporno tjeraju Atenu na provođenje reformi. Do sada bez većih rezultata, makar bi se po najnovijim izjavama Samarasa moglo zaključiti kako je reformu u gospodarstvu preuzeo u svoje ruke.

Ali takve reforme su obično politički vrlo opasne, a Samaras se već uvjerio kako čak i zbog razmjerno bezazlene reforme o slobodnom formiranju cijena knjiga može izazvati bijes građana i oporbe.