Slovenija: Počelo primanje zahtjeva za odštete izbrisanima

U srijedu je počela primjena zakona o odštetama za "izbrisane" neslovence, pola godine nakon što je u parlamentu prihvaćeno zakonsko rješenje prema kojemu oštećenima pripada 50 eura za svaki mjesec koji su proveli bez ikakva statusa, slovenskog državljanstva ili prava na prebivalište.

Slovensko ministarstvo unutarnjih poslova ocijenilo je da bi odštete moglo zatražiti oko 12.000 ljudi, što bi državu stajalo oko 130 milijuna eura.

Zahtjevi za odštetu predaju se u upravnom postupku na općinskim državnim upravama.

Udruge "izbrisanih" zakonom ponuđenu odštetu ocjenjuju preniskom. Zakon dopušta da se ponuđene odštete mogu osporavati i u privatnim parnicama protiv države, ali u odlukama sudova ne smiju prijeći 150 eura po danu koji su "izbrisani" proveli bez građanskih i radnih prava jer im je bio oduzet status.

Problem "izbrisanih" nastao je s osamostaljenjem Slovenije, kad su svi neslovenci morali ponovo zatražiti dozvolu boravka i aplicirati za slovensko državljanstvo, što etničkim Slovencima nije bilo potrebno.

Prema službenim podacima, "izbrisanih" iz slovenskog registra tada je bilo skoro 26.000 ljudi, po neslužbenim i znatno više. Zakonom o odštetama za izbrisane slovenski parlament nastojao je riješiti pitanje odšteta za gubitak materijalnih prava osoba koje su niz godina bile bez ikakva statusa i radnih i socijalnih prava.

To je napravljeno nakon što je ustavni sud u više odluka prethodnih godina utvrdio da je odluka ministarstva unutarnjih poslova iz 1992. o njihovu brisanju iz evidencija bila bez zakonskog utemeljenja i nakon što je na žalbe izbrisanih reagirao Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, potvrdivši da se radilo o kršenju ljudskih prava.