Parlament Grčke usvojio mjere štednje

Grčki parlament usvojio je kasno sinoć obimne mjere štednje koje zahtijevaju kreditori da bi otvorili novi paket finansijske pomoći radi ostanka Atine u eurozoni.

Nekoliko desetina poslanika iz vladajuće stranke Sirize otkazalo je poslušnost premijeru Aleksisu Ciprasu.

Paket je usvojen sa 229 glasova "za" u skupštini od 300 mjesta. "Protiv" su bila 64 poslanika, a šest ih je bilo uzdržano. Cipras je zatražio podršku proevropski orijentisane opozicije za usvajanje ovih mjera, što je dovelo u pitanje budućnost njegovog kabineta.

Cipras je rekao da nema alternative ovom paketu i da će mjere donijeti teškoće, ali da on stoji iza svoje odluke.

"Ja sam posljednja osoba koja treba da izbjegne odgovornost", rekao je Cipras u parlamentu.

Vladin portparol Gabrijel Sakelaridis priznao je da je glasanje izazvalo podjelu u Sirizi, ali je napomenuo da je Vladin prioritet da se osigura nova finansijska pomoć. To je protumačeno kao nagovještaj da za sada neće biti raspisani novi izbori.

U zamjenu za zajmove od 86 milijardi eura, Grčka je prihvatila reforme penzionog sistema, povećanje poreza na dodatu vrijednost, mjere za liberalizaciju privrede i oštra ograničenja javnih troškova.

Atina je pristala i da sakupi 50 milijardi eura od javne imovine u specijalni privatizacioni fond, koji će biti garant sporazuma.

Predsjednik parlamenta Zoe Konstantopolu rekla je da ove mjere predstavljaju "socijalni genocid", a ispred skupštine desili su se sukobi demonstranata i policije uoči glasanja.

Među 38 poslanika Sirize koji su se usprotivili Ciprasu bio je i bivši ministar finansija Janis Varufakis, koji je osudio dogovor sa kreditorima kao "novi Versajski sporazum".

Protiv paketa su glasili i ministri energetike Panajotis Lafazanis i zamjenik ministra rada Dimitris Stratulis. Lafazanis je rekao da ostaje lojalan Vladi, ali da je spreman da ponudi ostavku. Ostavku je juče podnijela zamjenik ministra finansija Nadija Valavani. 

Grčka vlada pred urušavanjem, a na ulicama "ratno" stanje

Grčki narod je sasvim svjestan i mogu razumjeti razliku između onih koji se bore u nepoštenoj borbi i onih koji samo polože oružje", poručio je Aleksis Cipras grčkom parlamentu u vrlo emotivnom govoru prije nego što su zastupnici, većinom od 229 ruku, prihvatili sporazum o trećem bailoutu, nametnut od strane lidera eurozone predvođenih Njemačkom.

Cipras je ponovio da je potpisao sporazum u kojeg ni sam ne vjeruje, ali je ipak pozvao zastupnike u parlamentu da ga izglasaju. "Spreman sam provesti neracionalne mjere kako bih izbjegao kolaps banaka i katastrofu Grčke", rekao je Cipras, a prenosi BBC.

Iako je sporazum s liderima eurozone kroz grčki parlament, koji ima 300 zastupnika, naizgled prošao glatko, za Ciprasa sinoćnje glasanje znači i velike političke probleme. Većinu u parlamentu uspio je dobiti samo zato što ga je podržala opozicijska stranka Nova demokratija. Oni su odlučili glasati za sporazum jer, kako objašnjava njihova zastupnica Ana-Misel Asimakopulu, 80 posto Grka želi ostati u eurozoni.

No, istovremeno je protiv sporazuma glasalo 32 zastupnika vladajuće Sirize, dok ih je šest bilo suzdržano. Drugim riječima, Cipras je de facto izgubio većinu u parlamentu i sada je na čelu manjinske vlade. Među onima koji su glasali protiv bili su donedavni ministar financija Janis Varufakis i predsjednica parlamenta Zoe Constantopulo, koja je za vrijeme rasprave napustila parlament, da bi se vratila uoči glasanja i održala govor u kojem je sporazum nazvala "socijalnim genocidom", te opisala ove događaje kao "vrlo crn dan za demokratiju u Evropi".

"Premijer Cipras očito mora donijeti neke odluke o tome kako ćemo dalje, upravo je izgubio velik dio svojih zastupnika", poručila je zastupnica opzicije Asimakopulu. Je li na pomolu koalicija Sirize i Nove demokractje koja bi stabilizirala grčku vladu? Ni taj scenarij nije isključen; Cipras će ionako morati smijeniti nekolicinu svojih radikalnijih ministara, oštrih protivnika sporazuma na kojeg je pristao, pa će se otvoriti i mjesta u vladi koja bi mogla zadovoljiti apetite novog koalicijskog partnera.

Istovremeno, dok su zastupnici donosili odluku, na ulicama Atine trajale su demonstracije u kojima je sudjelovalo oko 12.000 ljudi. Recite "ne" štednji, pozivali su demonstranti grčke zakonodavce, a nisu izostale ni scene kakve su redovno viđane u prvim godinama grčke dužničke krize, dok su se u zadnje vrijeme ipak prorijedile.

Radikalnija grupa demonstrana krenula je u obračun s policijom, letjeli su Molotovljevi kokteli i kamenje s jedne strane, a suzavac s druge. Ulice Atine jutros izgledaju kao da ih je poharao rat; zapaljeni auti, tragovi izgorenog benzina na pločnicima... Zbog napada na policiju uhapšeno je 50 ljudi. Situacija na ulicama tokom noći se smirila, ali u narednim danima mogu se očekivati novi protesti Grka koji ne žele prihvatiti uvjete kakve im Evropa nameće, prenosi portal index.hr.