Češka: Put u EU je jednako važan kao i sam cilj

Zemlja koja je desetljećima bila pod željeznom zavjesom, a koja je u godinama nakon pada komunizma te kroz tranzicijsko razdoblje postala uspješna članica Europske unije je Češka.

Ona je primjer koji pokazuje kako se mukotrpni rad i reforme na svim poljima isplate te je danas Češka uređena država koja može stati rame uz rame s ostalim članicama Unije. Jedan od primjera koji na najbolji način oslikava rezultate upornosti i rada kao i pogodnosti koje donosi članstvo u EU je i podatak iz svibnja ove godine prema kojem je nezaposlenost po metodama Eurostata bila upravo najmanja u Češkoj, piše Dnevni list. 

Stopa nezaposlenosti među radno produktivnim stanovništvom u ožujku je spala na 4,1 posto, među muškarcima čak na 3,5 posto, a zaposleno je bilo 5,004 milijuna ljudi. Iskustva Češke u procesu pregovaranja s Europskom unijom kao i ispunjavanja obveza na tom putu mogla bi, zbog niza faktora, biti i veoma korisna Bosni i Hercegovini.

Razlika je što Češka koja se mirnim razlazom sa Slovačkom 1993. godine osamostalila nije imala ratne epizode, no u svakom je slučaju fascinantan način na koji je ova država u tako malo vremena postala gospodarsko čudo Europe.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Češke za Dnevni list govore upravo o ovim iskustvima. U kontekstu pregovora za članstvo u Uniji iz Ministarstva ističu kako je proces pristupanja zajedno s pristupnim pregovorima donio niz izazova za Češku, kao i za ostatak zemalja srednje i istočne Europe.

"Što se tiče demokratskih pitanja, Češka je morala provesti dalekosežne reforme kako bi se osigurala stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina", navodi se u odgovorima iz Ministarstva koje potpisuje glasnogovornica Michaela Lagronova.

Izazovi na putu

Kada je riječ o ekonomskim pitanjima Češka je morala usvojiti stroge i često skupa pravila i propise EU-a, a morali su se nositi s povećanim pritiscima konkurencije unutar jedinstvenog tržišta. Gospodarski izazovi ulaska u EU su uvećani sa prijelaza iz komunizma u kapitalizam i tržišno gospodarstvo. Zemlja je morala, na primjer, liberalizirati gospodarske i poljoprivredne sektore, osigurati transformaciju državnog vlasništva banaka, poboljšati nadzor tržišta kapitala, donijeti odgovarajuće propise EU-a o javnoj nabavi, financijske usluge, zaštite tržišnog natjecanja, intelektualnog i prava industrijskog vlasništva, kao što je ali i kako bi se poboljšala zaštita okoliša, posebice u pogledu gospodarenja otpadom i sigurnosti nuklearnih elektrana. Za sva su ova pitanja bila potrebna zapažene financijska ulaganja.

Češka je također morala ispuniti zakonski kriterij, tj sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, uključujući provedbu ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije. Suočavanje sa zakonodavnim i administrativnim pitanjima vezanim uz pristupanje pokazao se kao veliki izazov za češke vlade nakon 1992. Istodobno, primjena pravne stečevine EU-a bila je jedna od najproblematičnijih pitanja tijekom pristupnog procesa s obzirom na administrativnu sposobnost, strukture i stručnost kako bi se osiguralo pravilna primjena i provedba pravne stečevine EU-a.

Pregovori su se pokazali teški i složeni te su bili su bez presedana i neusporedivi s bilo čime u povijesti zemlje u smislu složenosti, opsegu, tehnikalija i političkog značaja.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, najvažnije prepreke za članstvo u EU nisu bile toliko formalne i administrativne provedbe pravne stečevine, već unutarnji politički i javni diskurs o osnovanosti ulaska u EU. Opće iskustvo pokazuje da čak i kada je ekonomska integracija uspješna i europski propisi se više ili manje provodi, ono što je važno na kraju je politička spremnost za ulazak u EU i motivacija javnosti da podrže pristupanje zemlje.

Češka i EU tijekom pregovora o članstvu

Češka, je, s obzirom na europsku povijest i pre-komunističke demokratske pozadine, uvijek tražila da bude dio EU. S praktičnog stajališta, zbog svojih ograničenja u pogledu ljudskih resursa i sredstava, Češkoj je trebala pažljivo odrediti svoje prioritete po teritoriju i sadržaju. Ta ograničenja također pružaju poticaj za aktivno uključivanje u EU, kao i drugih multilateralnih struktura. Članstvo Republike Češke u EU je pomoglo da se poveća nacionalno blagostanje, očuva pojam liberalno-demokratske ustavne arhitekture i to je pridonijelo nacionalnoj sigurnosti, ističu iz Ministarstva.

Što se tiče napretka, danas Češka s otvorenim gospodarstvo spada među 40 najbogatijih svjetskih zemalja. Udio izvoza u bruto nacionalnom proizvodu iznosi oko 80%, a većina izvoza krenula je u EU. U tom svjetlu vanjska potražnja za češkim dobrima i uslugama ima značajan utjecaj na blagostanje zemlje.

Promjene u kvaliteti života nakon ulaska Češke u EU

Iz Ministarstva su u kontekstu promjena kvalitete života nakon ulaska u Uniju podsjetili kako je prilikom procjene utjecaja članstva u Europskoj uniji trebalo uzeti u obzir makro efekte na gospodarstvo i mikro utjecaj na kvalitetu života pojedinca. Danas je jasno kako članstvo u EU ima vrlo pozitivan utjecaj na češko gospodarstvo. Iz Ministarstva podsjećaju kako je trend započeo već nekoliko godina prije pristupanja, budući su strana ulaganja počela teći u Češku u očekivanju njenog ulaska u EU. Korist od članstva u Uniji, navode, iznosi 3,1 bilijuna čeških kruna, a članstvo pritom pruža dodanih 1,1 posto na godišnji rast BDP-a.Prema službenom istraživanju, da ova zemlja nije ušla u Uniju njen bi BDP 2013. godine bio 12 posto manji. Danas pak BDP po glavi stanovnika u Češkoj iznosi oko 80% od prosjeka EU. Strukturni fondovi EU često ostaju kao najvidljiviji aspekt članstva u EU za obične građane.  Ova je zemlja i dalje neto primatelj iz europskog proračuna, s neto kumulativni priljev iz proračuna EU stoji na 334 milijardi čeških kruna (12,4 milijarde eura).

Kvaliteta života

S obzirom na subjektivnu kvalitetu života, valja napomenuti da je Češka kontinuirano prolazi najbolje od svih zemalja V4 i u trenutku ulaska u EU 2004. godine ova je država  već imala zadovoljstvo životom usporedivo s članicama EU. Općenito govoreći, kvaliteta života u ovoj državi je nešto veća od gospodarske uspješnosti zemlje, a subjektivno blagostanje i životni standard su bili stabilni tijekom posljednjeg desetljeća te danas Češke stoji blizu prosjeka EU-a. Međutim, u posljednjih nekoliko godina financijska i gospodarska kriza ostavila je trag, proces približavanja usporio, a zadovoljstvo životom blago smanjen. No, vrijedi naglasiti kako se u kontekstu zadovoljstva stanovanjem kao i kvalitetom zdravstvene zaštite ova država ističe među “novim” članicama te je na razini ili iznad prosjeka EU.

Glavne promjene u Češkoj ekonomiji

Velika ekonomska promjena nastupila je ulaskom u jedinstveno tržište EU-a budući je ogromna količina barijera koje su blokirale razvoj gospodarskih odnosa s drugim zemljama nestala. To je donijelo nove mogućnosti, kao i izazove. Konkurencija i tržišni pritisak je povećan i neki sektori su bili pogođeni negativno. Ipak, ostali sektori, posebno oni visokotehnološki očito su imali koristi i ukupni ekonomski učinak na gospodarstvo pokazao se pozitivan.

U tom kontekstu, ne smijemo zaboraviti spomenuti i veći priljev izravnih stranih ulaganja od pristupanja Republike Češke u EU zbog zajedničkog pravnog okvira EU-a, kao i stabilnog poslovnog okruženja, naglasili su iz Ministarstva te dodali kako je tu i novi fenomen – strukturni fondovi EU koji je pomogao da se ova zemlja i druge nove članice brže konvergiraju od “ostatka” EU. Češka je koristi od pretpristupnih fondova imala i prije 2004. godine, no kasnije je pozitivni utjecaj fondova bio i značajniji. Sve je to pozitivno utjecalo na gospodarski razvoj Češke kroz ulaganja u primjerice nove tehnologije, radnu snagu, infrastrukturu i zaštitu okoliša.

Savjeti za BiH

Iz Ministarstva su na naše pitanje o tomu što bi savjetovali BiH, odnosno našim političkim predstavnicima podsjetili kako je BiH napravila nekoliko ključnih koraka u zadnje dvije godine, te je predala zahtjev za članstvo i pokazala napredak u Reformskoj agendi. Iako se možda čini kako je riječ o tehničkim koracima oni to nisu. Radi se o pripremanju startne pozicije pred utrku. Kada BiH dobije status kandidata i pregovori počnu to će biti početak utrke. Dakle, unatoč učinjenom, zemlja je još uvijek u relativno ranoj fazi integracije u EU, barem u usporedbi s gotovo svim zemljama u regiji Zapadnog Balkana. Iz Ministarstva političkim liderima u BiH savjetuju da učine sve kako bi ova utrka započela što prije, a političke vođe bi također trebali biti sigurni da reforme koje poduzimaju u kontekstu osiguravanja statusa kandidata i početka pregovora moraju imati istinski i stvarni utjecaj na građane zemlje.

Na kraju, vjerujemo da građani vaše zemlje ne žele ući u EU jer bi to EU voljela, nego zato što vjeruju da će članstvo u EU poboljšati njihovu kvalitetu života. Javnost bi trebala biti lakmus test spremnosti BiH za članstvo u EU, naglasili su iz Ministarstva.

Zaključuju kako je iskustvo Češke da su najteže reforme – i istovremeno reforme s najpozitivnijim rezultatima za građane – učinili prije ulaska u EU.

"U tom smislu, put u EU je jednako važan kao i sam cilj Podešavanje datuma za ulazak je samo šlag na tortu, krajnji nagrada za one koji su stvarno naporno radili. Mi smo spremni pomoći BiH u ovom procesu", zaključili su u odgovoru Ministarstva vanjskih poslova Češke.

Politička i ekonomska stabilnost

Češka je samo mogla težiti otvorenom i predvidljivom međunarodnom ekonomskom poretku na temelju jasnih i fer pravilima. Ova pravila su uključene u domaćem pravnom sustavu i to treba zahvaliti inovativnoj reformi javne uprave koju je predvodio Bruxellesu.

Što se tiče političke stabilnosti, Češka – budući da se nalazi u Srednjoj Europi i povijesno je bila predmet natjecanja ‘velikih sila’ – postala je stabilni dio EU. Od tada ova zemlja uživa najbolje ikad odnose sa susjedima

Češka je postala članica Europske unije 1. svibnja 2004. godine. Već početkom 2009. godine prvi put je preuzela polugodišnje predsjedanje Europskom unijom.  Bila je prva zemlja bivšeg sovjetskog bloka koja je to učinila.