Radojica Ratkovac nudi 10 miliona za Saničane, povjerioci pred dvije opcije

Bivši većinski vlasnik Ribnjaka "Saničani" Radojica Ratkovac ponudio je potpuno namirenje povjerilaca i ulaganje 10 miliona KM u nastavak proizvodnje. O ponudi će se odlučivati 29. septembra, samo dva dana prije glasanja o planu reorganizacije koji predviđa drugačiju budućnost jednog od najvećih ribnjačkih kompleksa u BiH.

Više od pet godina nakon otvaranja stečaja nad prijedorskim Ribnjakom "Saničani", pred povjeriocima se pojavila nova ponuda za izlazak preduzeća iz dugogodišnje krize.

Radojica Ratkovac, bivši većinski vlasnik i sadašnji stečajni povjerilac, ponudio je da u stopostotnom iznosu namiri sve povjerioce, plati troškove stečajnog postupka, zatvori stečaj i uloži 10 miliona KM u nastavak proizvodnje, uz obavezu da proizvodnja bude nastavljena najmanje deset godina.

Da će njegova ponuda zaista doći pred povjerioce potvrđuje rješenje Okružnog privrednog suda u Prijedoru od 25. augusta 2026. godine.

Sud je u predmetu zakazao Skupštinu povjerilaca za 29. septembar u 12 sati, na kojoj će se raspravljati i glasati o prijedlogu stečajnog povjerioca od 15. aprila 2026. godine pod nazivom "Investiciona ponuda i nastavak proizvodnje".

Ponuda će, prema sudskom rješenju koje potpisuje stečajna sutkinja Snježana Cepić, biti dostupna na oglasnoj tabli i u stečajnom upisniku suda svim učesnicima postupka i drugim zainteresovanim licima.

Dva dana, dvije moguće budućnosti Saničana

Samo dva dana kasnije mogla bi uslijediti još važnija odluka. Okružni privredni sud u Prijedoru je novim rješenjem od 26. augusta zakazao za 1. oktobar u 11 sati ročište za raspravljanje i glasanje o Planu reorganizacije Saničana.

Nakon glasanja sud će saslušati stečajnog upravnika, Odbor povjerilaca i zakonskog zastupnika stečajnog dužnika te razmatrati postoje li uslovi za potvrđivanje plana reorganizacije.

Plan je pripremio stečajni upravnik Vojo Pavičić, a u njegovu realizaciju uključen je i Grad Prijedor, koji je pokrenuo proceduru osnivanja novog preduzeća koje bi trebalo nastaviti djelatnost ribnjaka.

Vlada Republike Srpske je za taj projekat Gradu Prijedoru već doznačila 3,827 miliona KM, namijenjenih izmirenju povjerilaca i troškova stečaja. Grad je u međuvremenu pokrenuo osnivanje preduzeća "Hidrosistem Saničani".

Povjerioci će tako u razmaku od samo dva dana praktično odlučivati o dvije moguće varijante budućnosti Saničana – Ratkovčevoj investicionoj ponudi i planu reorganizacije stečajnog upravnika.

Saničani u stečaju od 2021. godine

Problemi Saničana, međutim, traju mnogo duže.

Prijedlog za otvaranje stečaja Pravobranilaštvo Republike Srpske podnijelo je 17. jula 2020. godine, a sud je u septembru iste godine pokrenuo prethodni postupak za utvrđivanje uslova za stečaj.

Na rješenje se žalio upravo većinski vlasnik Radojica Ratkovac, ali je njegova žalba odbijena.

Stečaj je konačno otvoren 26. marta 2021. godine.

Riječ je o jednom od najstarijih ribnjaka u Bosni i Hercegovini. Osnovan je još 1903. godine, a kroz historiju je mijenjao organizacione oblike. U najboljim godinama iz Saničana se godišnje izlovljavalo i do 1.500 tona ribe.

Ratkovac postao većinski vlasnik 2013. godine

Prekretnica u vlasničkoj strukturi dogodila se 2013. godine. Početkom te godine objavljena je namjera Radojice Ratkovca da preuzme akcije Saničana. Osnovni kapital društva tada je iznosio oko 11,88 miliona KM.

Ratkovac je kasnije postao vlasnik kontrolnog paketa. Prema podacima o deset najvećih akcionara na dan 1. januara 2026. godine, Ratkovac je i dalje evidentiran sa 52,128948 posto akcija.

Iza njega slijede PREF AD Banja Luka sa 9,89 posto, DUIF Management Solutions – OAIF VIB Fond sa 9,64 posto, Future Fund sa 8,76 posto i Maximus Fund sa 6,15 posto.

Blokada računa, hipoteka i gubitak dijela imovine

Finansijski problemi ubrzo su postali ozbiljni. Računi Saničana blokirani su od februara 2016. godine, a posebno važan događaj uslijedio je 2019. godine.

Te godine su krug fabrike sa upravnom zgradom i ribnjak površine 43 hektara prešli u vlasništvo Nove banke zbog neservisiranja hipotekarnog kredita i neplaćanja reprograma.

Finansijski rezultati također su se pogoršavali. Neto gubitak 2018. iznosio je 89.025 KM, da bi već naredne godine porastao na 420.746 KM.

Danas godišnji prihod svega 24.442 KM

Koliko je poslovna aktivnost nekada velikog ribnjaka danas smanjena pokazuju i posljednji finansijski izvještaji. Prema podacima Akta.ba Registra, Saničani su tokom 2024. godine ostvarili ukupne prihode od svega 30.002 KM, dok je godina završena sa gubitkom od 136.474 KM. Prosječan broj zaposlenih bio je šest.

Situacija se dodatno pogoršala tokom 2025. godine.

Prihodi su pali na samo 24.442 KM, dok je gubitak povećan na 183.354 KM. Preduzeće je i dalje imalo prosječno šest zaposlenih.

To znači da su Saničani za dvije posljednje poslovne godine ostvarili svega 54.444 KM prihoda, uz zbirni gubitak od 319.828 KM.

Ko je Radojica Ratkovac?

Ponuda od 10 miliona KM dodatno privlači pažnju zbog poslovne prošlosti njenog podnosioca.

Radojica Ratkovac godinama se u javnosti povezivao s nizom kompanija koje su kasnije završile u ozbiljnim finansijskim problemima ili stečaju.

Osim Saničana, preko kompanije R&S Company bio je većinski vlasnik Ribnjaka Prnjavor, dok su se među njegovim poslovima nalazili i "Ratar" iz Prnjavora i gipsara "Volari" u Šipovu. Ratkovac je 2008. godine kupio i Banju "Guber" kod Srebrenice, projekat koji godinama nije završen.

U stečaju su završili Ribnjak Prnjavor, Ratar, Volari, a potom i R&S Company.

Upravo su postupci u tim kompanijama otvorili pitanja o načinu na koji su međusobno poslovala društva pod Ratkovčevom kontrolom. Jedne od najozbiljnijih tvrdnji svojevremeno je iznio tadašnji stečajni upravnik Ribnjaka Prnjavor Radomir Predojević.

Kompanije u većinskom vlasništvu Radojice Ratkovca prijavile su u stečaju Ribnjaka oko 10 miliona KM potraživanja, ali ih je Predojević osporio. Tvrdio je da je Ratkovac bio vlasnik pet firmi koje je vodila jedna knjigovođa te da su između povezanih kompanija stvarane obaveze.

"On je fiktivno stvarao obaveze, podizao kredite, zalagao imovinu od jedne firme za drugu", tvrdio je Predojević.

Stečajni upravnik je naveo da je tražio analitičke kartice kako bi se utvrdila struktura prijavljenih dugovanja te je sporna potraživanja smatrao fiktivnim.

Ipak, slučaj samih Saničana pokazuje da je dio imovine preduzeća bio založen za kredit, nakon čijeg neservisiranja su upravna zgrada, fabrički krug i 43 hektara ribnjaka završili u vlasništvu banke.

I brat osuđen zbog poslovanja Saničana

Poslovanje Saničana bilo je i predmet krivičnog postupka, ali protiv Rade Ratkovca, Radojičinog brata i bivšeg direktora ribnjaka.

Rade Ratkovac je u maju ove godine, nakon priznanja krivice za privredni kriminal, osuđen na godinu zatvora i plaćanje troškova sudskog postupka.

Optužen je da je tokom 2015, 2017. i 2018. godine potraživanja Saničana naplaćivao putem cesija i kompenzacija kako bi izbjegao uplate na račun firme i plaćanje dugovanja Poreskoj upravi RS. Račun ribnjaka u tom periodu bio je blokiran zbog neplaćenih poreskih obaveza.

Septembar donosi odluku

Nakon više od pet godina stečaja, kraj septembra i početak oktobra mogli bi biti presudni za Saničane.

Prvo će 29. septembra povjerioci odlučivati o Ratkovčevoj ponudi za potpuno namirenje njihovih potraživanja i nastavak proizvodnje uz najavljeno ulaganje od 10 miliona KM.

Potom će 1. oktobra glasati o planu reorganizacije stečajnog upravnika, iza kojeg stoji i model osnivanja novog preduzeća uz sredstva Vlade RS.

Time će povjerioci praktično odlučivati između dva različita puta za izlazak Saničana iz stečaja.

A odluka će biti posebno zanimljiva imajući u vidu da čovjek koji sada nudi milione za oživljavanje ribnjaka ostaje njegov najveći akcionar, dok je kompanija u periodu nakon njegovog ulaska u vlasništvo prošla put od blokade računa i gubitka dijela imovine do stečaja koji traje od 2021. godine.