Rast deficita i uvoza: Spoljnotrgovinska razmjena RS dostigla 7,7 milijardi KM

Republika Srpska je u periodu od januara do jula 2026. godine izvezla robu vrijednu 3,09 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 4,69 milijardi KM.

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena sa inostranstvom u ovom periodu dostigla je 7,78 milijardi KM, uz dalji rast deficita i pad pokrivenosti uvoza izvozom.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, spoljnotrgovinski deficit u periodu januar - jul 2026. godine iznosio je 1,59 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66 posto.

U odnosu na isti period 2025. godine, izvoz je smanjen za 0,5 posto, dok je uvoz zabilježio rast od 7,4 posto.

Trgovinski partneri i mjesečna kretanja

Na listi zemalja sa najvećim učešćem u obimu razmjene našle su se Srbija, Italija, Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Kina, Austrija, Crna Gora, Turska i Poljska.

Najviše se izvozilo u Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Njemačku i Italiju, dok se najviše uvozilo iz Srbije, Italije, Kine, Njemačke i Hrvatske.

Gledano po mjesecima, najveći izvoz zabilježen je u junu (483,87 miliona KM), a najmanji u januaru (324,54 miliona KM).

S druge strane, najveći uvoz bio je u martu (759,73 miliona KM), a najmanji u januaru (442,87 miliona KM).

Saša Stevanović, ekonomista, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da se na osnovu podataka može reći da je spoljna tražnja, prije svega tražnja u Evropskoj uniji, slaba, a unutrašnja tražnja u Republici Srpskoj izuzetno jaka.

"Ukoliko posmatramo saldo robne razmjene imamo veći deficit nego prošle godine za oko 330 miliona KM. U odnosu na prethodnu godinu eksterni faktor ako posmatramo uvoz roba je umanjio domaću ekonomiju za 1,5 odsto BDP-a. Ako posmatramo ove podatke i tražnju u Evropskoj uniji, koja čini više od dvije trećine našeg izvoza, možda se najviše pažnje treba posvetiti izjavi šefice AfD-a - Njemačke političke partije o ukidanju evra, zatvaranju granica i izlasku iz Šengena. Taj scenario, ako ćemo gledati po popularnosti te političke partije, je sa vjerovatnoćom od 30 odsto. Da li imamo mi kontingentni plan šta ćemo činiti ako se to desi", naveo je Stevanović.

Šta bi moglo utjecati na privredu RS u narednom periodu?

Kako dodaje, dobro je da imamo latentne fiskalne rezerve oko pet milijardi KM kod naših javnih finansija, ako se takav scenario učini izvjesnim.

"Drugo pitanje je funkcionisanja EU ekonomskog modela. Jeftin energent više nije opcija, otvorenost ekonomije EU očigledno škodi, globalni svjetski poredak baziran na jasnim pravilima ne postoji. EU čini se da ima izazov u stvaranju novog ekonomskog modela. Privatni javni dugovi su izraženi, inovacije su birokratizovane. Ipak, mi treba da budemo optimisti. U prethodnih pet godina ekonomski model Republike u svim prethodnim okolnostima je stvorio u periodu 2020-2025. godina 7,6 milijardi KM. Ili gotovo isti nivo ekonomske aktivnosti kao u periodu 2000-2020. godina, kada je stvoreno 7,8 milijardi više ekonomije mjereno BDP-om. U pet godina stvoren je gotovo isti nivo ekonomskog rasta kao u prethodnih 20", navodi Stevanović.