Novi objekti se grade, uprkos višegodišnjim tvrdnjama da je bespravna gradnja zaustavljena.
Više od 300 ilegalno izgrađenih objekata već je izmijenilo pejzaž oko Prokoškog jezera, a najnoviji snimci i fotografije iz aprila 2025. godine potvrđuju nastavak radova, čak i unutar zakonski zaštićene zone.
Za Akta.ba, stanje komentariše Robert Oroz, ekološki aktivista, predsjednik Ekološko-humanitarne udruge Gotuša Fojnica i član Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.
Njegove riječi ne ostavljaju prostor za sumnju: institucije šute, zakon se ne primjenjuje, a priroda nestaje.
"Uticaj ilegalne gradnje, kao i neadekvatno upravljanje ovim spomenikom prirode, dovodi do toga da ono polako nestaje i svakako je veliko pitanje da li ono uopće više zaslužuje taj status. Ovo jezero, koje je smatrano za jedno od najljepših prirodnih jezera u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, decenijama se suočava sa ozbiljnim ekološkim i pravnim problemima."
Stanje sve gore, zakoni se ignorišu
Iako su iz Općine Fojnica i JKP "Šćona" tvrdili da su spriječili novu gradnju još 2022. godine, realnost na terenu jasno pokazuje suprotno.
Oroz upozorava da su razmjere štete vidljive svima – i kroz oči, i kroz podatke:
"Stanje na Prokoškom jezeru je iz godine u godinu sve gore. Bespravna gradnja se nastavlja, iako upravitelj i općinske službe tvrde suprotno. To se lako može provjeriti uspoređujući satelitske, ali i druge snimke iz prethodnih godina. Pored ilegalne gradnje svakako treba spomenuti i vožnje motornih vozila unutar zaštićenih zona, pa i na neobilježenim stazama."
Posebno je zabrinjavajuća, kaže, selektivna primjena zakona.
"Svakako bi najnužnije bilo da se Zakon o proglašenju spomenika prirode napokon počne da primjenjuje, a ne da je samo mrtvo slovo na papiru. Iako je u ovom zakonu jasno navedeno šta se sve smije ili ne smije, to se u većini slučajeva ne provodi. Posmatra se kao jedan ‘švedski stol’ iz kojeg se primjenjuje samo ono što ‘upravitelju’ odgovara, a sve ostalo se zanemaruje", ističe Oroz.
Priprema puta kroz zaštićene zone Prokoškog jezera
I dok Plan upravljanja Spomenikom prirode "Prokoško jezero" 2024–2034. najavljuje milionska ulaganja i zakonsko uređivanje područja, Oroz otkriva potpuno suprotnu praksu na terenu.
"Upravo imamo jedan apsurd da je u toku priprema puta za asfaltiranje kroz drugu i prvu zonu zaštite, a to su zone u kojima uopće ne bi smjelo biti prometa za motorna vozila, osim s posebnim odobrenjem".
Gradnja, saobraćaj, nepostojanje sankcija – sve to vodi jednom ishodu: nestanku onoga što je zakonom proglašeno zaštićenim prirodnim blagom.
"Mislim da je nužno da se ovaj Zakon ili stavi van snage, ili urade izmjene i dopune, ili da se konačno poštuje. Sve ostalo je izigravanje pravne države", zaključio je.
