Robert Oroz: Umjesto zaštite, priprema puta kroz zaštićeno područje Prokoškog jezera

Novi objekti se grade, uprkos višegodišnjim tvrdnjama da je bespravna gradnja zaustavljena.

Više od 300 ilegalno izgrađenih objekata već je izmijenilo pejzaž oko Prokoškog jezera, a najnoviji snimci i fotografije iz aprila 2025. godine potvrđuju nastavak radova, čak i unutar zakonski zaštićene zone.

Za Akta.ba, stanje komentariše Robert Oroz, ekološki aktivista, predsjednik Ekološko-humanitarne udruge Gotuša Fojnica i član Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.

Njegove riječi ne ostavljaju prostor za sumnju: institucije šute, zakon se ne primjenjuje, a priroda nestaje.

"Uticaj ilegalne gradnje, kao i neadekvatno upravljanje ovim spomenikom prirode, dovodi do toga da ono polako nestaje i svakako je veliko pitanje da li ono uopće više zaslužuje taj status. Ovo jezero, koje je smatrano za jedno od najljepših prirodnih jezera u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, decenijama se suočava sa ozbiljnim ekološkim i pravnim problemima."

Stanje sve gore, zakoni se ignorišu

Iako su iz Općine Fojnica i JKP "Šćona" tvrdili da su spriječili novu gradnju još 2022. godine, realnost na terenu jasno pokazuje suprotno.

Oroz upozorava da su razmjere štete vidljive svima – i kroz oči, i kroz podatke:

"Stanje na Prokoškom jezeru je iz godine u godinu sve gore. Bespravna gradnja se nastavlja, iako upravitelj i općinske službe tvrde suprotno. To se lako može provjeriti uspoređujući satelitske, ali i druge snimke iz prethodnih godina. Pored ilegalne gradnje svakako treba spomenuti i vožnje motornih vozila unutar zaštićenih zona, pa i na neobilježenim stazama."

Posebno je zabrinjavajuća, kaže, selektivna primjena zakona.

"Svakako bi najnužnije bilo da se Zakon o proglašenju spomenika prirode napokon počne da primjenjuje, a ne da je samo mrtvo slovo na papiru. Iako je u ovom zakonu jasno navedeno šta se sve smije ili ne smije, to se u većini slučajeva ne provodi. Posmatra se kao jedan ‘švedski stol’ iz kojeg se primjenjuje samo ono što ‘upravitelju’ odgovara, a sve ostalo se zanemaruje", ističe Oroz.

Priprema puta kroz zaštićene zone Prokoškog jezera

I dok Plan upravljanja Spomenikom prirode "Prokoško jezero" 2024–2034. najavljuje milionska ulaganja i zakonsko uređivanje područja, Oroz otkriva potpuno suprotnu praksu na terenu.

"Upravo imamo jedan apsurd da je u toku priprema puta za asfaltiranje kroz drugu i prvu zonu zaštite, a to su zone u kojima uopće ne bi smjelo biti prometa za motorna vozila, osim s posebnim odobrenjem".

Gradnja, saobraćaj, nepostojanje sankcija – sve to vodi jednom ishodu: nestanku onoga što je zakonom proglašeno zaštićenim prirodnim blagom.

"Mislim da je nužno da se ovaj Zakon ili stavi van snage, ili urade izmjene i dopune, ili da se konačno poštuje. Sve ostalo je izigravanje pravne države", zaključio je.