Stambeni jadi mladih u BiH

Dok je "na Zapadu" gotovo standard da mladi s punoljetstvom dobijaju svoj stan ili kuću, na Balkanu je veliki broj osoba koje sa 30, 35, pa i više godina žive s roditeljima.

Brojni mladi u Bosni i Hercegovini ne usuđuju se ni razmišljati, a kamoli odlučiti na korak stambenog osamostaljivanja, ponajviše zbog nemogućnosti zasnivanja stalnog radnog odnosa.

Čak i oni koji su zaposleni nesigurni su kada je riječ o održivosti njihovog radnog mjesta.

"Stvar je u nesigurnosti u zapošljavanju i radu. Teško da ko ima te garancije da će biti na poslu dugo da isplati neki veći kredit i riješi stambeno pitanje. U branši u kojoj ja radim, veliki broj ljudi ima ugovore na određeno vrijeme koji traju godinu-dvije. Šta nakon isteka ugovora?", pita se mladi glumac Aldin Tucić, kojeg također muči ovaj problem.

"Mladi nemaju širinu kada je riječ o zaposlenjima, veliki broj ne radi one poslove za koje su educirani, muče nas stvari kao što su pripadnost stranci, grupi, naciji ili nečem sličnom, jer je to, često, ključni faktor pri odluci ko će dobiti posao. Zato dosta nas koji se borimo za sebe, svoje porodice, gleda nešto dalje, preko granice, gdje je veliki broj naših vršnjaka našao bolji život."

Tucić: Mnogi gledaju preko granice

I vlasti su svjesne takve situacije. Primjera radi, Ministarstvo stambene politike bh. Kantona Sarajevo odlučilo je da starosnu granicu novog projekta, koji se odnosi na zakup stana na 10 godina s mogućnošću otkupa, pomjeri sa 35 na 40 godina.

"Naši mladi se, nažalost, ne mogu staviti u istu ravan sa vršnjacima u svijetu, jer kasno zasnivaju radne odnose pa su u nepovoljnijem položaju kada je riječ o kreditima, stambenom pitanju i sličnim životnim faktorima", objašnjava ministar Čedomir Lukić.

Tucić, 27-godišnji član Magacin Kabarea, tokom razgovora je istakao jedan dodatni aspekt koji čini stanje nešto kompliciranijim, a istovremeno je spomenuo i moguće rješenje.

"Postoji veliki broj ljudi koji nelegalno izdaju sobe, stanove i na taj način pribavljaju novčanu korist. Zbog čega opština, grad, država ne izdaje stanove koji su u njenom vlasništvu? Mnogi bi se odlučili na taj vid života, pa bolje je davati društvu koje će, potom, od tog novca praviti nove stanove i na taj način se može riješiti problem većine, a ukoliko bi cijene najma tog državnog, društvenog stana bile povoljnije - tako bi nadležni i pomogli mladima dok se bolje ne snađu u životu."

Prva kirija, prva uplata

Ministar Lukić i njegovo ministarstvo nude odgovor na tu dilemu kroz navedeni projekat zakupa.

Ono što je pogodno za korisnika ovog projekta je to da ulazi u stan bez ikakvih prethodnih ulaganja, učešća i kamata. Prvi trošak mu je prva uplata troškova korištenja nakon mjesec dana (prva uplata kirije), dakle nema "kapare", "učešća" niti bilo kakvih drugih vidova ranijeg uplaćivanja sredstava. Ovo se može tretirati kao jedan vid olakšanja korisniku u vrijeme poslovne nesigurnosti.

"Investitor ne može otkazati saradnju korisniku, osim ako ne izvršava plaćanje mjesečnog izdvajanja. Korisnik, sa druge strane, to može uraditi. Period od 10 godina je kod nas jako dug i ne znamo šta će se dešavati, možda neće biti, objektivno, u situaciji da obezbijedi otkup i morat će odustati u takvoj situaciji. Odustanak ima cijenu, pa je odlukom definisano da sredstva koja bude prikupljao će mu 'propasti', odnosno ostati investitoru", navodi ministar Lukić.

Prema investitoru, povoljnost tog projekta je unaprijed dobijena garancija za prodaju stana koji predstavlja "zaleđeni kapital" ukoliko ga niko ne koristiti niti za njega ima interesa kupaca. Osim toga, svaki mjesec će imati dobit od zakupnine, a taj sakupljeni novac je ujedno i jamstvo za prodaju.

Ministar Lukić ističe da se Vlada Kantona, pošto nema svoj fond stanova, niti mogućnost i nadležnost da gradi stambene objekte, opredijelila za već izgrađeni fond stambenih jedinica privatnih investitora.

"Odlukom Skupštine, napravili smo prvi javni poziv prema tim investitorima. Pošto je prvi prošao bez odziva, napravili smo drugi javni poziv i sada imamo određene prijave. Još čekamo eventualne prijave poslate poštom prema ministarstvu. Naredne sedmice ćemo otvoriti prijave kako bismo vidjeli ko se prijavio od investitora, sa kojim brojem jedinica i na kojim lokacijama", navodi ministar.

Ugovor bez nepoznanica

Nakon otvaranja ponuda, uslijedit će razgovori s investitorima tokom kojih će se utvrditi sve o tome šta aplikante i korisnike čeka. Posebna pažnja će se posvetiti finansijskom dijelu, u koje se Vlada KS-a nastojati utvrditi dva elementa – mjesečno izdvajanje za stan (zakup, kirija) i kupoprodajnu cijenu stana koja podrazumijeva amortizaciju od 10 godina.

Potom slijedi drugi poziv aplikantima, a oni koji ispune uvjete bit će upućeni investitorima.

"Želimo da korisnik, prije sklapanja ugovora sa investitorom, nema nikakvih nepoznanica oko cijene i mjesečnog izdvajanja za stan. On će u startu znati sve te iznose, sklopiti ugovor na 10 godina, prikupljati otkupnu cijenu i na kraju isplatiti preostali dio novca potreban za otkup", objašnjava Lukić.

Prema zamislima Ministarstva, mjesečno izdvajanje bi se sastojalo iz dva dijela. Prvi je troškovi korištenja jedinice, koji bi barem 20 posto bili niži u odnosu na druge stanove koji se izdaju na istoj ili sličnoj lokaciji.

"Drugo je prikupljanje sredstava za otkup stana, a na taj način bi se, kroz 120 mjeseci, prikupila trećina vrijednosti te jedinice", objašnjava Lukić koji je dao i jedan primjer:

"Ako se, recimo, radi o stanu vrijednosti 80.000 KM (blizu 40.000 eura), minimalno bi se mjesečno izdvajalo 150 KM (75 eura), a Vlada KS bi dala još 10.000 KM (5.000 eura). Za 10 godina, taj bi korisnik sakupio 28.000 KM (14.000 eura), pa mu za otkup stana preostaje nekih 50.000 KM. Iznos za izdvajanje se može uvećati, pa će oni koji mogu izdvajati više moći otkupnu cijenu sakupiti u tih 10 godina i kada prođe taj rok on neće morati dati niti marku."

Mala sredstva

Iz Instituta za razvoj mladih KULT ističu kako dosadašnje mjere koje poduzimaju neki nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini olakšavaju okolnosti stambenog zbrinjavanja onih koji su već u mogućnosti samostalno ući u taj proces.

"Negdje su te mjere podrazumijevale subvencioniranje kamata na stambene kredite, kao što je bio slučaj u (bh. entitetu) RS-u, ili izgradnja određenog broja stambenih jedinica i omogućavanje njihove kupovine pod nešto povoljnijim uslovima vrlo uskom krugu mladih, koji su u mogućnosti aplicirati na takvu ponudu, kakva je bila praksa u Kantonu Sarajevo", kaže Rusmir Pobrić, stručni suradnik u Institutu.

"Ove godine u budžetu KS-a predviđena su određena sredstva za tu namjenu, negdje oko 200.000 KM, što su jako mala sredstva u odnosu na ukupni budžet Kantona i, što je posebno zabrinjavajuće, to su jedina sredstva predviđena u oblasti institucionalne brige o mladima."

Ministarstvo stambene politike Kantona Sarajevo, kako je naveo Pobrić i objasnio ministar Lukić, već nekoliko godina ima projekat pomoći pri kupovini stana za koji je trajno otvoren konkurs.

No, interesantnija (sudeći prema stavovima sagovornika) opcija, a to je zakup, trebala bi biti usvojena i realizirana za nekoliko mjeseci.

"Intenzivna gradnja u proteklim godinama uzrokovala izgrađeni ogroman broj stambenih jedinica koje nemaju svog kupca i van funkcije su, odnosno nemaju krajnje korisnike. Mi smo nastojali da dalje tražimo pogodnosti za mlade kako da riješe pitanje stana, te smo se opredijelili za novi projekat zakupa uz obavezu kupoprodaje stana", ističe ministar stambene politike KS-a.

Preskupa politika

Pobrić smatra da je trenutna bh. politika stambenog zbrinjavanja mladih preskupa i za bogatije države od Bosne i Hercegovine.

"Nova stambena politika treba biti usmjerena na osiguravanje i podršku povoljnih najmova stambenih prostora, a ne na omogućavanje vlasništva nad stambenim prostorom, čime bi se obuhvatio mnogo veći broj korisnika. U takvom, novom vidu podrške stambenom zbrinjavanju trebalo bi se posebno osvrnuti na mlade bračne parove, s ciljem poticaja zasnivanja porodica", kaže.

Pobrić citira i dio programa "Socijalna skrb" političke inicijative Instituta za razvoj mladih KULT "M1 Prave za mlade":

"Konkretizirati podršku mladim bračnim parovima, potičući razvoj porodice: osigurati (precizno uvjetovani) novčani poticaj za svaki novi bračni par, subvencionirati troškove stanovanja u prvoj godini braka, osigurati besplatnu neophodnu opremu za svako novorođenče, te značajno povećati dječiji doplatak. Posebnu podršku pružiti porodiljama, bez obzira na njihov radni status: novčanu, zdravstvenu i edukacijsku."

 

Posebni bankarski krediti za mlade Jedna od banaka u Bosni i Hercegovini koja mladima nudi posebne kredite za rješavanje stambenih problema je UniCredit Bank. "To su krediti za mlade starosne dobi do 35 godina sa dužim rokom otplate do 30 godina. Maksimalan iznos kredita je 300.000 KM (blizu 150.000 eura) od čega se do pet posto iznosa kredita, a maksimalno 10.000 KM, može iskoristiti za vlastite potrebe u gotovini. Omjer iznosa kredita i hipoteke iznosi već od 1:1. Banka ne naplaćuje naknadu za vođenje kreditnog računa", kaže Aida Bušatlija iz odjela za marketing i komunikacije te banke. Korisnici stambenog kredita mogu biti svi klijenti koji su u stalnom radnom odnosu u Bosni i Hercegovini i ispunjavaju uvjete za odobrenje kredita. "Uvjete stambenih kredita prilagođavamo individualnom klijentu prema njegovim željama i mogućnostima. U svakom slučaju, prvenstveni interes Banke je da se kredit otplati, a u eventualnom slučaju otežane otplate uvijek pokušavamo s klijentima naći prihvatljiv model otplate kredita", navodi Bušatlija.