U pripremi zemljišta za plinovod kroz Hercegovinu bit će uključene i općine

Izgradnja prvog plinovoda kroz Hercegovinu, kao što je poznato, kapitalni je projekt koji će unijeti novu dimenziju u energetsku opskrbljenost poduzeća, ali i privatnih korisnika, pri čemu će u pripremi realizacije projekta biti uključen niz općina, poput Posušja, Širokog Brijega, Tomislavgrada, Kupresa…

Načelnik općine Posušje Ante Begić kazao je u izjavi za Večernji list kako je u vezi ovoga projekta održan sastanak preko digitalnih tehnologija u cilju upoznavanja i planiranja budućih aktivnosti, a na istom su sudjelovali predstavnici općine Posušje.

Prema Općini Posušje, naveo je, u vezi s ovim značajnim projektom nemaju još nikakvih službenih zahtjeva.

"Ako ih bude, a budu u našoj nadležnosti, siguran sam kako će općinske službe znati odgovoriti zadatku, uostalom, kao i na svaki do sada", naveo je Begić.

Pripremne aktivnosti

Inače, preduvjet početka gradnje ispunjavanje je niza preduvjeta u smislu dokumentacije, a u kontekstu županija one će svakako značajan dio posla imati kroz eksproprijaciju zemljišta kako bi se plinovod Južna interkonekcija, koji će dovesti ovaj energent iz Hrvatske preko ulazne točke kod Zagvozda te ga distribuirati jednim krakom preko Posušja, Tomislavgrada, Šujice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika, a drugim od Posušja do Mostara, izgradio što prije. Međutim, prije realizacije na terenu bit će potrebno završiti nekoliko procedura, počevši od usvajanja zakonskoga rješenja o plinovodu Južna interkonekcija pa do izgrade glavnoga projekta.

Zakonskim rješenjem o plinovodu Južna interkonekcija, koji je utvrdila Vlada Federacije, predviđeno je proglašenje javnog interesa za izgradnju plinovoda u svrhu izvlaštenja, nepotpunog izvlaštenja i privremenog zauzimanja nekretnina potrebnih za izgradnju, upravljanje i održavanje infrastrukture. Kada su pak u pitanju nekretnine koje su u vlasništvu Federacije BiH, županije, grada, općine, javnih poduzeća ili javnih ustanova, a koje su potrebne za izgradnju, rad i održavanje projekta Južna interkonekcija, iste bi se trebale, naveo je zakonodavac, izvlastiti bez naknade i u korist investitora.

Pritom se u zakonskom rješenju navodi kako se obvezuju općinske službe za upravu koje provode postupke izvlaštenja, kroz namjenski formirana povjerenstva, da osiguraju prioritetan rad povjerenstava na predmetima izvlaštenja vezanim za realiziranje projekta Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska. Županije će također imati zadaću provesti sve potrebne procedure koje su nužne za realizaciju ovoga projekta, kao i poduzeti aktivnosti kako bi tijela općina kroz koje će prolaziti plinovod sve zahtjeve zaprimljene u postupku rješavanja imovinsko-pravnih poslova rješavala po žurnom postupku.

Dinamika je takva da je početak izgradnje plinovoda planiran tijekom 2023. godine s predviđenim rokom puštanja u pogon prije kraja 2024. godine. Istodobno, županije bi trebale pratiti realizaciju ovoga projekta tako da počnu s razvojem distributivnih mreža, pri čemu postoji nekoliko rješenja, počevši od osnivanja županijskih distributivnih kompanija pa do davanja koncesija. Sve to ima za cilj plinofikaciju općina i gradova Mostar, Široki Brijeg, Posušje, Grude, Tomislavgrad, Kupres i Bugojno.

Urbanistička suglasnost izdala bi se, sukladno zakonskom rješenju, na osnovi stručne ocjene povjerenstva koje bi trebao imenovati Parlament Federacije Bosne i Hercegovine od predstavnika Federalnoga ministarstva prostornog uređenja i po jednoga predstavnika županijskih ministarstava nadležnih za poslove prostornoga uređenja.

Tehnički detalji

Važnost ovoga kapitalnog projekta ogleda se kroz mogućnost diverzifikacije izvora energetske opskrbe Federacije BiH koja će na ovaj način imati novi put za uvoz. U kontekstu tehničkih detalja, glavni vod Posušje – Novi Travnik bit će dužine 115,5, a odvojak za Mostar dužine 53 kilometra.