U toku prva faza izgradnje zgrade HNK Mostar, Mala scena u funkciji do kraja 2024. (VIDEO)

U tijeku je prva faza izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Mostaru koja obuhvaća radove rekonstrukcije i sanacije postojećeg izgrađenog objekta i izgradnje svih armiranobetonskih radova, a po završetku ove faze, krajem lipnja iduće godine, zgrada bi trebala dobiti svoju školjku i gabarite.

"Nadamo se da će radovi odmah biti nastavljeni, odnosno da ćemo odmah krenuti u izgradnju druge faze, a u sklopu nje smo planirali i dovršetak radova na postojećoj Maloj sceni, tako da je plan na nju vratiti se u vrlo optimističnim rokovima, početkom iduće sezone, ali mislim da je realnije reći do kraja iduće godine. Radovi na ostatku objekta će se, nadam se, nastaviti u kontinuitetu", kazao je u razgovoru za Fenu ravnatelj HNK-a Mostar Ivan Vukoja.

Zbog građevinskih radova HNK trenutno funkcionira u izvanrednim okolnostima.

"Ne samo da smo morali napustiti našu matičnu scenu na kojoj smo dosad igrali, već i sve ostale pomoćne prostorije, tako da trenutno funkcioniramo na tri-četiri različite lokacije. Na jednom mjestu je Uprava, na drugom dio garderobe, na trećem scenografija, četvrtom radionice i tako dalje, tako da nam to uistinu otežava funkcioniranje, ali usprkos tome trudimo se da se to ne vidi i ne osjeti u samom procesu i igranja predstava i nove produkcije. U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače imali smo našu prvu ovosezonsku premijeru 6. studenoga, a riječ je o predstavi „Staklena menažerija“ Tennesseeja Williamsa, u režiji Ivana Planinića", kazao je Vukoja.

Novi mandat

Njemu ove godine istječe mandat ravnatelja mostarske kazališne kuće, a po njegovim riječima, ponovno planira kandidirati se na to mjesto.

"Ne volim ostavljati stvari, odnosno procese, projekte nedovršenima, a mislim da neki rezultati koje sam, odnosno koje smo do sada postigli, daju mi određeno pravo na to. Ali, naravno, ako bude boljih kandidata i nekog od njih Upravno vijeće izabere, to za mene osobno neće biti problem. Ja ću u svakom smislu biti dio te priče i podrška i u budućnosti. Nadam se da ću biti ponovno ravnatelj, a ako budem izabran, plan rada u tom četverogodišnjem razdoblju bit će kompletan završetak radova i opremanje naše zgrade koja treba imati veliku dvoranu sa 600 mjesta, eksperimentalni studio i sve druge popratne sadržaje koje ima jedno suvremeno nacionalno kazalište", kazao je Vukoja.

Ako ponovno bude izabran za čelnog čovjeka HNK, Vukoja planira držati se već zacrtanih ciljeva i glavnih smjerova umjetničkog djelovanja.

"Tih smjerova držat ćemo se i u budućnost, s tim da su neka moja vizija i program bili izneseni već nakon što sam prvi put bio imenovan za ravnatelja. Tada sam rekao da je ovo hrvatsko narodno kazalište, samim time što je u Mostaru, onda i mostarsko i bosanskohercegovačko, a da je naša vizija da postane europsko kazalište, kazalište koje prati suvremene teatarske principe i načela i koje može sasvim ravnopravno sudjelovati na toj europskoj kazališnoj sceni. Mislim da smo u prošloj sezoni pokazali da je to moguće i napravili nekoliko malih koraka u tom smjeru", kazao je Vukoja.

Prijepori oko lokacije

Što se tiče prijepora oko lokacije na kojoj se gradi nova kazališna zgrada, ravnatelj HNK istaknuo je kako, zapravo, činjenično i pravno ne postoji nikakav problem.

"Ono što želim naglasiti je da s naše strane nikad nije bilo sporno to da o bilo čemu sjednemo i javno razgovaramo s bilo kim. Tako smo i predstavnicima Medžlisa Islamske zajednice više puta uputili poziv, da ako postoji bilo kakav problem možemo razgovarati, ali to se nije dogodilo. Što se tiče samog tog takozvanog problema izgradnje, on činjenično ni pravno ne postoji, jer na lokalitetu gdje se gradi HNK Mostar ne postoji Lakišića harem, odnosno grobište. Ako je tu nekad i bilo groblje, od 1884. to groblje je ekshumirano, svi dijelovi i posmrtni ostaci koji su tu eventualno bili premješteni su na neke druge lokalitete", kazao je Vukoja.

Na tom lokalitetu u vrijeme austrougarske vladavine izgrađen je željeznički i ranžirni kolodvor sa svim pripadajućim zgradama i objektima.

"Taj lokalitet se od početka, otkad se vode knjige i katastra i gruntovnice u Mostaru, vodi u vlasništvu te državne austrougarske željeznice, kasnije je lokalitet više puta mijenjao svog vlasnika i namjenu i nigdje i nikad se ne spominje Islamska zajednica u bilo kojem pravnom statusu vezano uz taj lokalitet. Mislim da taj problem u pravnom i činjeničnom smislu ne postoji. HNK Mostar ima ispravnu, važeću dozvolu za gradnju, radimo u skladu s tom dozvolom", naveo je Vukoja.

Dodaje kako je sve ovo ružna priča koja nije trebala ni Medžlisu Islamske zajednice, ni HNK-u Mostar, niti ovom gradu.

"Ovo samo može dovesti do pogoršanja nekih odnosa u gradu i urušavanja povjerenja koje smo mi s naše strane, barem otkad sam ja ravnatelj, vrlo aktivno gradili kroz naše razne aktivnosti, od koprodukcijske suradnje s kolegama iz Narodnog pozorišta Mostar, prisutnosti u gradu, svim aktivnostima, otvorenosti za sve sadržaje neovisno o nacionalnom, vjerskom ili bilo kojem drugom predznaku. Trudili smo se biti otvorena ustanova za sve, naravno ne gubeći nikad iz vida svoju osnovnu misiju, a to je da smo mi Hrvatsko narodno kazalište, to s ponosom ističemo i nikad od toga nećemo odustati. Mislim da su svi ti nemili događaji, od prosvjeda do niza tužbi koje imamo, bili potpuno nepotrebni i da su doveli samo do štete, ali bez obzira na to, mislim da ćemo mi sve te nesporazume riješiti na prikladan i svima zadovoljavajući način i u budućnosti nastaviti suradnju", kazao je na kraju razgovora ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja.