10 godina otpora: Mještani se protive projektu hidroelektrane Janjići

Već duže od deceniju traje priča o izgradnji hidroelektrane Janjići, a gotovo isto toliko traje i borba mještana koji hidroelektranu ne žele u blizini svojih domova, piše Federalna.

U međuvremenu su istekle potrebne okolinske dozvole, potencijalni kreditori izašli iz projekta, ali se od gradnje nije odustalo. Posljednjim presudama Kantonalnog suda u Sarajevu po tužbi Aarhus centra osporeni su i zaključci Federalnog ministarstva okoliša i turizma u vezi s hidroelektranama Janjići i Vranduk. No, tu ne završava borba mještana i ekologa.

Izgradnja hidroelektrane Janjići projektovane snage 16,22 MW planirana je nekoliko kilometara uzvodno od Zenice.

"Odozgo od Sarajeva pa sve dovde i od Srednje Bosne do ove centrale na ovoj lokaciji to bi bio veliki mulj, sve bi nanijela rijeka. Tu ima i guma i drveća, a da ne kažem kakav smrad donosi. Na to niko ne obraća pažnju, pogotovo kada su poplave - to je katastrofa ne za Janjiće nego i za Zenicu", kaže Miralem Kaknjo, predsjednik Mjesne zajednice Janjići.

Svojevremeno je Vlada FBiH dala Elektroprivredi BiH koncesiju na 30 godina za korištenje hidropotencijala rijeke Bosne na lokalitetu Janjići, a nadležno ministarstvo, na osnovu studije utjecaja na okoliš, izdalo okolinsku dozvolu koja je istekla. Na novi zahtjev investitora, pozivajući se na važeći zakon, resorno ministarstvo utvrdilo je da nije potrebno izdavati novu dozvolu niti provoditi ponovni postupak izrade studije. To je na zahtjev Aarhus centra osporeno presudom Kantonalnog suda u Sarajevu.

"Ono što je važno u presudi je da se navodi da nije ispoštovano učešće javnosti, nije se slušalo šta građani traže, koji su njihovi stavovi. Nije se poslušalo koje su bile opravdane primedbe zbog kojih je prekinut i kredit sa KFW bankom tako da ima šanse da se taj postupak zaustavi ukoliko ministarstvo provede postupak kako treba", izjavio je Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora Eko foruma Zenica.

Gotovo identična presuda donesena je i u slučaju sada već famoznog projekta hidroelektrana Vranduk. Ekolozi upozoravaju da, iako po novim zakonskim odredbama za ove hidroenergeske objekte ne treba tražiti okolinsku dozvolu već isključivo izraditi studiju utjecaja na okoliš, u slučaju ova dva projekta to ne bi trebalo važiti.

"Pošto je postupak sud vratio na početak, mi ćemo raditi po starim propisima tako da su to, izgleda, dva posljednja projekta hidroelektrana koji zahtijevaju okolinsku dozvolu", dodaje Lemeš.

Sada je na Federalnom ministarstvu okoliša i turizma da u skladu sa presudama otkloni formalno-pravne nedostatke, a na naš upit o ovim slučajevima nije bilo odgovora. Ako se može suditi po odgovoru Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH, od projekata se nije odustalo: “Napominjemo da Kantonalni sud u presudama nije utvrdio da je prekršen važeći Zakon o zaštiti okoliša FBiH i Uredba, niti da su pogrešno utvrđeni zaključci u pogledu činjeničnog stanja. Izgradnja hidroelektrana ‘Janjići’ i ‘Vranduk’ predviđena je strateškim dokumentima Federacije BiH kao i Planom poslovanja JP Elektroprivreda BiH za period od 2025. do 2027. godine, kojim su i planirana sredstva za njihovu izgradnju”.

No, mještani u okolini Janjića su odlučni – ne žele hidroelektranu u blizini svojih domova.

"Nismo samo mi. Imaju još tri mjesne zajednice, nije nas malo. Zadnja stanica je Strazbur", poručuje Kaknjo.

I dok se bore protiv izgradnje ovih objekata, istovremeno ekolozi nastoje da se iz Prostornog plana Zeničko-dobojskog kantona izbriše mogućnost gradnje čak 77 hidroelektrana, od čega je više od 20 planirano samo na rijeci Bosni.