Vila Braun, jedan od prepoznatljivih sarajevskih objekata iz austrougarskog perioda, ulazi u novu fazu uređenja. Općina Centar Sarajevo pokrenula je javnu nabavku za prvu fazu radova na vanjskom uređenju kompleksa, procijenjenu na 341.880 KM bez PDV-a. Radovi dolaze u periodu kada se ovom historijskom objektu postepeno daje nova namjena, s posebnim fokusom na mlade, poduzetništvo i društvene aktivnosti.
Predmet novog postupka javne nabavke je izvođenje prve faze vanjskog uređenja Vile Braun. Riječ je o različitim građevinskim, pripremnim i demontažnim radovima kojima će se uređivati prostor oko objekta.
Procijenjena vrijednost investicije iznosi 341.880 KM bez PDV-a, odnosno približno 400.000 KM sa PDV-om, ukoliko ugovor bude zaključen u visini procijenjene vrijednosti.
Općina Centar postupak provodi putem otvorenog postupka, uz planiranu e-aukciju, a kriterij za izbor izvođača bit će najniža cijena. Rok za dostavljanje ponuda je 25. septembar 2026. godine.
S obzirom na to da je nabavka označena kao prva faza vanjskog uređenja, riječ je o jednom segmentu šireg procesa uređenja kompleksa, dok iz objavljenog obavještenja nije moguće zaključiti kolika bi mogla biti ukupna vrijednost svih narednih radova, javlja Akta.ba.
Od bivše američke ambasade do prostora za mlade i poduzetnike
Nova investicija nastavak je procesa kojim Vila Braun posljednjih nekoliko godina dobija drugačiju ulogu.
Općina Centar je u februaru 2023. godine ponovo preuzela ovaj objekat u svoj posjed. Vila na adresi Alipašina 45 ranije je bila dio kompleksa Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, a nakon toga bila je u posjedu Vlade Federacije BiH i koristila ju je Porezna uprava FBiH. Parcela na kojoj se nalazi objekat prostire se na 4.955 kvadratnih metara.
Još prilikom preuzimanja iz Općine Centar najavljeno je renoviranje Vile Braun i prilagođavanje njene namjene potrebama građana.
Objekat je u međuvremenu već stavljen u funkciju različitih društvenih i poslovnih programa. Danas se koristi za projekte lokalnog ekonomskog razvoja, aktivnosti mjesnih zajednica i druge društveno korisne programe, dok se unutar Vile nalazi i HUB Centar namijenjen podršci novoosnovanim poduzetnicima.
Prostor Vile moguće je koristiti i za kulturne, humanitarne, naučne i sportske manifestacije te druge javne događaje. Prema podacima Općine, u prizemlju se, između ostalog, nalaze centralna sala površine 55,6 kvadratnih metara, prijemna sala, sala za sastanke, kuhinja i bife, dok je na trećem spratu smješten HUB sa kancelarijskim prostorima. Objektu pripada i dvorište.
Vila Braun dobija još jednu važnu funkciju
Planovi za ovaj prostor, međutim, znatno su širi. Početkom 2026. godine pokrenut je proces uspostavljanja Centra za mlade Sarajevo, uz namjeru da Vila Braun bude certificirana prema standardima Vijeća Europe.
U januaru je upravo u Vili Braun održan sastanak Komisije za uspostavu Centra za mlade Sarajevo s delegacijom Vijeća Europe, čime je zvanično počeo proces certifikacije. Prema informacijama Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS, projekat je usmjeren prema približno 18.000 mladih u Kantonu Sarajevo, kojima bi ovaj prostor trebao ponuditi mogućnosti za razvoj, kreativnost i različite programe.
Razvoj sadržaja nastavljen je i u februaru, kada je u objektu otvoren Living Lab Centar Sarajevo, platforma usmjerena na lokalnu transformaciju i društvene inovacije. Centar je uspostavljen uz finansijsku podršku Europske unije i Vlade Njemačke, kroz program koji implementira GIZ, a realizira ga Asocijacija FabLab u partnerstvu s Općinom Centar.
Time se oko Vile Braun postepeno formira prostor koji objedinjuje poduzetništvo, aktivnosti mladih, inovacije i javne događaje, dok bi predstojeće vanjsko uređenje trebalo obuhvatiti još jedan dio obnove cijelog kompleksa.
Vila koju je sagradio jedan od pionira sarajevske industrije
Poseban značaj objekta proizlazi i iz njegove historije. Vila Braun vezana je za Augusta Brauna, austrijskog industrijalca koji je u Sarajevo stigao 1879. godine i ubrzo postao jedna od značajnih ličnosti u razvoju tadašnjeg grada.
Braun je na području Koševa otvorio prvu ciglanu, a materijal proizveden u njegovom pogonu korišten je za gradnju niza objekata koji danas čine prepoznatljivu arhitekturu Sarajeva, među kojima je i zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
