Stephan Leudesdorff, šef ureda Kreditne banke za obnovu KfW u Sarajevu pojašnjava šta ova njemačka banka radi na polju obnovljivih energija u BiH. Kaže: Teško je pronaći stranu firmu, koja bi gradila vjetroparkove.
Ono što su u BiH dvije entitetske razvojne banke, to je u Njemačkoj "Kreditanstalt für Wiederaufbau". Preko ove banke vlada u Berlinu finansira razne projekte obnove i razvoja širom svijeta. Ured ove banke postoji i u Sarajevu, a KfW u BiH pomaže u onim sektorima gdje je domaćoj privredi vrlo teško da dođe do dugoročnih kreditnih sredstava. Što kroz već realizovane, ali i buduće projekte - ured KfW-a u BiH realizuje sredstva od preko tri četvrtine milijarde eura. Neka od njih su već utrošena, ali neka će to tek biti u narednim godinama. Povod je to za razgovor o aktivnostima na polju pomoći u privrednom razvoju BiH sa šefom tog ureda Stephanom Leudesdorffom.
Gospodine Leudesdorff, na čemu se zasniva saradnja KfW-a sa vlastima BiH?
- Jednom godišnje se predstavnici njemačke vlade i vlade BiH sastaju i diskutuju o tome koji razvojni projekti bi se mogli finansirati. Ono što se tamo zaključi to se poslije pretoči u sporazum. Ukoliko pogledamo naš sveukupni angažman, govorim samo o sporazumima koje su između vlada Njemačke i BiH potpisani u okviru takozvane" finansijske saradnje", onda to možemo sažeti ovako: vlada u Berlinu je u proteklih 13 do14 godina za razne projekte u BiH izdvojila oko 750 miliona eura. U ovom trenutku se direktno implementiraju sredstva u iznosu od oko 420 miliona eura.
Koji sektori su važni za KfW?
- Naš rad je koncentrisan na tri sektora. Sektor finansija, snabdijevanje vodom i njeno prečišćavanje, te sektor obnovljivih energija. Na ovaj treći sektor smo i najviše koncentrisani, jer u protekle tri godine njemačka vlada odobrava samo one projekte koji imaju veze sa obnovljivim energijama. To je sektor koji je zbog klimatskih uslova koji vladaju u BiH sigurno jedan od onih koji ima najveći privredni potencijal za tu zemlju. Riječ je o iskorištenju energije vode, odnosno, što je u BiH potpuno novo, energije vjetra.
Šta ste do sada podržali od tih projekata?
- Još prije desetak godina je njemačka vlada počela da odvaja sredstva za obnovu postojećih hidrocentrala. Hidrocentrale su u prosjeku već bile stare oko 40 godina i bilo je nephodno sprovesti remonte. To su bile velike hidroelektrane Trebinje i Rama. Nekih pet godina unazad njemačka vlada je preko KfW-a počela da investira u takozvane “green field” projekte. Riječ je o potpuno novim izvorima energije i vjetroelektrane tu igraju odlučujuću ulogu.
Ima li BiH potencijal na polju iskorištenja energije vjetra?
- Postoji veliki potencijal za iskorištenje vjetra. Procjene govore da bi se mogle instalirati vjetroelektrane snage od oko 1.000 MW. Vlasti BiH su zakonski definisale da gornji limit snage svih izgrađenih vjetroelektrana ne smije preći 300 MW. Ako pogledate neke predjele uz hrvatsku obalu Jadrana, vidjećete da tu već postoje brojne vjetrenjače. U BiH još ne postoji niti jedna. Prvi vjetropark u čiju realizaciju smo direktno uključeni je onaj na lokaciji Mesihovina u Zapadnoj Hercegovini u blizini Tomislavgrada.
Vlada u Berlinu je preko KfW-a tu na raspolaganje stavila 71 milion eura. Izgradnja još nije počela. Razlog tome je što je teško pronaći međunarodno priznatu firmu koja bi se upustila u gradnju. Pregovori o tome još uvijek su u toku. Nadamo se skorom dogovoru i ako to uspijemo, onda bi to bio prvi vjetropark u BiH ukupne instalirane snage od oko 44 MW. Postoji još jedan sličan projekat za koji smo proteklog decembra potpisali ugovor o finansiranju. Vjetropark će se graditi u Podveležju gdje će, s naše strane, biti investirano 65 miliona eura. Ja sam optimista i vjerujem da će tu sljedeće godine početi izgradnja. Treći projekat još uvijek provjeravamo. Riječ je o projektu u Republici Srpskoj u blizini Stoca. Ako sve bude u redu, ugovor o finansiranju ćemo potpisati naredne godine.
Koji su razlozi za to da još uvijek niste pronašli firmu koja će graditi vjetropark u Zapadnoj Hercegovini?
- Mi smo odista iznenađeni time da velike internacionalne firme ovdje nisu aktivnije. Ovdje nije riječ o raketnoj tehnologiji, slični vjetroparkovi se grade širom svijeta. To je indikator zato da veliki koncerni smatraju da poteškoće koje imaju u BiH nisu male i stoga su prilično suzdržani prije nego što naprave ponudu za posao. To nam ne olakšava stvari, ali se nadamo da ćemo našim aktivnostima na polju finansiranja na ovom polju probiti led. Finansiranje od strane KfW-a u nekom projektu je sigurno snažan argument da se neke velike firme odluče da uđu u ovaj posao. Sve je ispalo pomalo teže nego što smo to svi pretpostavljali. Ipak, da se vratim na početak, vjetroparkovi su bitni projekti u BiH za koje je vlada u Berlinu preko nas do sada izdvojila više od 200 miliona eura. Mi istovremeno finansiramo izgradnju novih, manjih hidrocentrala na rijeci Bosni.
Može li vlada u BiH učiniti više da poveća spremnost stranih kompanija da budu aktivne u BiH?
- Postoje tri stvari na kojima se može nešto učiniti. Na prvom mjestu je da se smanji uticaj politike na investicije. Drugo bi bilo smanjenje administracije i ubrzanje rada birokratskih struktura i procedura kroz koje svaki investitor mora da prođe. Na trećem mjestu bi bilo povećanje pravne sigurnosti za strane investitore. U suštini, vlade na svim nivoima su svjesne tih problema, ali na tom planu nema mnogo pozitivnog pomaka.
Zbog čega je za KfW, odnosno za vladu u Berlinu koja stoji iza nje, bitno da u BiH dođe do oporavka privrede?
- Za Njemačku, ali i za ostale zemlje EU je nakon užasnog rata bilo, a i sada, vrlo je važno da se ova zemlja privredno, a tako i politički stabilizuje. Privredni razvoj BiH je stoga i interes Njemačke. To nije jednostavan zadatak, prvenstveno ako se stanje u BiH poredi sa stanjem u susjednim državama poput Hrvatske, Srbije i Crne Gore. BiH je u odnosu na te zemlje u zaostatku kada je riječ o procesu približavanja EU. Stoga je privredna saradnja BiH i Njemačke još važnija i BiH će i u narednim godinama sigurno ostati jedna od država koje će ostati u fokusu pažnje. Mi smo se u našem radu veoma koncentrisali na sektor proizvodnje energije. Ne smije se potcijeniti značaj tog sektora za cjelokupnu privredu u BiH. Ovo je sektor od centralnog značaja, a BiH je jedina zemlja regiona koja proizvodi višak struje i time je njen izvoznik. Izvoz struje i priliv deviza na taj način rasterećuje hronično deficitaran trgovinski bilans ove zemlje. Ne zaboravimo da tri javna preduzeća, tri elektroprivrede, trenutno zapošljavaju 15.000 radnika. To je vrlo važan privredni faktor, ako se uzme u obzir da u cijeloj državi trenutno ima oko milion radnih mjesta.
Prije izvjesno vrijeme njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier najavio je pokretanje programa Compact For Growth u BiH, programa za podršku razvoju privrede i otvaranje novih radnih mjesta. Može li stabilizacija privrede doprinijeti stabilizaciji političkih prilika u zemlji.
- Svi stručnjaci kažu da stabilizacija privrede može doprinijeti stabilizaciji političkih prilika. Ipak, ne smijemo zaboraviti da je predviđeni privredni rast mali. Za ovu godinu bio je predviđen privredni rast od 1 do 1,5 odsto. Međutim, zbog posljedica poplava, lako bi moglo da se desi da privredni rast bude jednak nuli. Ove poplave su odista bile gorko iskustvo, velika nevolja koja neće olakšati ionako teško privredno okruženje. Ministar Steinmeier je stoga prilikom svoje posjete Sarajevu obećao dodatnih pet miliona eura pomoći domaćinstvima i obrtništvu. Ta sredstva još uvijek nisu operativna, ali se nadam da će do septembra ili oktobra doći do prvih isplata. Što se nas tiče, brojni projekti koji su odobreni tek treba da se sprovedu. Da napomenem, od prvih razgovora i ideje pa do realizacije protekne i tri-četiri godine. Trenutna vrijednost projekata koji tek treba da se realizuju je oko 350 miliona eura. To je ogromna suma novca i mi ćemo sigurno još mnogo godina biti aktivni u BiH, prvenstveno u sektoru proizvodnje energije.
