Sokolac: Ceteor u projektu oko izgradnje sistema daljinskog grijanja

Već više od dvije godine teku aktivnosti vezane za izgradnju Kogeneracijeske energane u Sokocu, čime bi se trajno riješio problem centralnog grijanja. O tome je rukovodstvo opštine, u više navrata, razgovaralo sa predstavnicima Evropske banke, kako bi se definisao projektni zadatak izgradnje Kogeneracijske energane.

Vođen je razgovor sa potencijalnim investitorima, a juče je načelnik opštine Milovan Bjelica sa svojim saradnicima razgovarao sa predstavnicima firme Ceteor iz Sarajeva, koja bi trebalo da bude nosilac aktivnosti vezanih za izradu svih potrebnih dokumenata i raspisivanje tenderske procedure za realizaciju projekta Sistem daljinskog grijanja Sokolac.

Prema riječima načelnika opštine Milovana Bjelice, već više od dvije godine razgovara se o rješavanju problema centralnog grijanja u Sokocu izgradnjom Kogeneracijske energane.

"Ovo je veoma važan projekat za našu opštinu, može se reći kapitalni projekat. Imali smo veći broj razgovora sa potencijalnim investitorima. Evropska banka je obezbijedila sredstva za finasiranje Studije izvodljivosti. Za opštinu Sokolac je u realizaciji ovog važnog posla jedino rješenje javno-privatno partnerstvo. Izgradnjom kogerenarcijske energane stekli bi se uslovi za proširenje mreže centralnog grijanja, priključenje niza novih stambenih i poslovnih prostora. Razgovaraćemo sa još dva potencijalna investitora. Bitnu ulogu u ovom poslu ima Javno komunalno preduzeće „Sokolac“. Zainteresovani smo za saradnju sa firmom Ceteor - Centrom za ekonomski, tehnološki i oklinski razvoj, kako bi došli do pravog rješenja. Kogeneracijska energana je najidealnije rješenje za Sokolac", rekao je Bjelica.

Kako je istakao Dragan Ajanović, generalni direktor Ceteora, projekat sistema daljinskog grijanja je dio šire inicijative na realizaciji ove vrste projekata u BiH koji se finansiraju iz posebnog fonda, prevashodno za ESCO kompanije.

"U svijetu sistem daljinskog grijanja funkcioniše, brojni su projekti realizovani, ali na prostoru ex. Jugoslavije je malo projekata po ESCO principu. Nemamo ni zakonsku osnovu da radimo klasični ESCO model, koji podrazumijeva razvoj, realizaciju i finansiranje projekata s ciljem poboljšanja energetske efikasnosti. Krenuli smo u BiH sa Kontonalnom bolnicom u Zenici, ali su iskrsli određeni problemi. Ovdje je jedino moguće provesti model javno-privatnog partnerstva, jer postoje i određena iskustva u vezi s tim", istakao je Ajanović.

Voditelj projekta u oblasti energetike u sarajevskom Ceteoru Nihad Harbaš, iznio je najvažnije detalje iz upitnika u kojem su sadržani odgovori i razmišljanja korisnika toplotne energije u Sokocu vezano za postojeće centralnio grijanje. Riječ je, prije svega, o tome koliko su korisnici zadovoljni postojećim stanjem, cijenama usluga, enegregentima koji se koriste, visini troškova za nabavku energenata i zainteresovanosti za priključak na sistem daljinskog grijanja.

"Analizirani su odgovori oko 150 korisnika centralnog grijanja. Njih oko 35 odsto je zadovoljno trenutnim stanjem. Oko 80 procenata ih je zainteresovano za priključak na sistem daljinskog grijanja. Došli smo i do podatka da 86 odsto za zagrijavanje koristi ogrijevno drvo. Trenutno se za centralno grijanje izdvaja 1,5 KM po metru kvadratnom. Pedeset procenata ispitanika nije za povećanje cijene grijanja, ali to ne znači da bi sistem daljinskog grijanja bio skuplji", kazao je Harbaš.

Stručnjaci Ceteora će u budućim aktivnostima veznim za izradu svih dokumenata potrebnih da bi se krenulo u realizaciju projekta sarađivati se Implementacionom grupom, koju čine načelnik Odjeljenja za privredu i finansije u opštini Sokolac Mitar Pržulj, načelnik Odjeljenja za prostorno uređene i stambeno–komunalne poslove Milomir Rajić, inženjer Milivoje Bajagić i direktor Javnog komunalnog preduzeća „Sokolac“ Dejan Tomić.

Kako je rečeno, do 30. jula, kada je planirano da se održi novi sastanak radne grupe, trebalo bi imati konkretne rezultate tehničkog dijela studije opravdanosti. Krajem avgusta planirano je da se uradi finalni dio studije, nakon čega bi se krenulo sa tenderskom procedurom, raspisivanjem tendera za javno-privatno partnerstvo. U toku 2016. godine, ukoliko sve bude teklo prema zacrtanom planu, mogli bi krenuti radovi.

Kombinova energana na biomasu bila bi postavljena u blizini postojeće kotlovnice. Kapacitet bi, za početak, bio 4 MW toplotne i 1 MW električne energije.