U prošloj godini u BiH investirano oko 140 miliona eura

Evropska banka za obnovu i razvoj /EBRD/ ostvarila je u prošloj godini rekordan nivo investicija od 9,4 milijarde evra, dok je u navedenom periodu u BiH investirala oko 140 miliona u 14 projekata, navodi se u Izvještaju EBRD-a o tranziciji za period 2015-2016. godina.

Šef rezidentne kancelarije EBRD-a Jan Braun rekao je u Banjaluci da se prošle godine najviše investiralo u dvije nove dionice Koridora "Pet ce", vodosnabdijevanje u pet opština i u maloprodajni lanac "Bingo", dok se u ovoj godini očekuje sličan ili veći nivo investicija.

On je dodao da je EBRD do sada u BiH kumulativno investirala oko 1,8 milijardi evra, što je za sobom povuklo koinvesticije od 2,2 milijarde evra.

"Više od 70 odsto investicija do sada je išlo u infrastrukturu, a u Republici Srpskoj na auto-put Banjaluka–Doboj, koji se finansira zajedno sa Evropskom investicionom bankom. Prošle godine dali smo i tri kredita bankama u BiH, koji se kanališu prema malim i srednjim preduzećima", rekao je Braun.

Prema njegovim riječima, EBRD je u prošloj godini najviše investirala u Turskoj, koja se ovoj banci priključila 2008. godine, dok je na trećem mjestu Egipat, koji se priključio 2011. godine.

"Grčka, koja se priključila prošle godine, već je bila na desetom mjestu po veličini investicija, a u januaru je Kina postala zemlja suvlasnik", rekao je Braun.

Zamjenik direktora EBRD-a za strategije i politiku Piter Sanfej rekao je da se u ovoj godini u BiH očekuje rast bruto domaćeg proizvoda od tri odsto, što je više od predviđenog rasta za nivo regiona, koji se procjenjuje na dva procenta.

"Govorili smo i o otpornosti privrede BiH u proteklih nekoliko godina, ali smo naglasili da bi za BiH bilo od presudne važnosti da se pridržava Reformske agende kako bi ostvarila svoj puni potencijal", rekao je Sanfej.

Prema njegovim riječima, EBRD je zainteresovana za provođenje cijele Agende, ali posebno dijela koji se odnosi na poslovno okruženje, jer je za privlačenje investicija potrebno da BiH poradi na svojoj konkurentnosti.

"Neke stvari nas ohrabruju, kao što su proces registrovanja preduzeća ili novi Zakon o radu, ali zemlja je i dalje u izvještajima Svjetske banke u pogledu poslovnog ambijenta rangirana sa donje strane ljestvice", rekao je Sanfej.

On je podsjetio i na probleme u bankarskom sektoru i kredite koji se ne otplaćuju, te potrebu većeg davanja kredita u domaćoj u odnosu na strane valute, kao i potencijal ulaganja sredstava iz privatnih fondova, što može biti veliki pokretač privredne aktivnosti.

"Još nemamo podatke za 2015. godinu, ali je prema, svemu sudeći, najveći rast ostvaren u izvozu, nadamo se da će izvoz biti pokretač ukupne privrede i u ovoj godini. Potencijal je u energetskom sektoru, preradi drveta, poljoprivrede i turizmu", rekao je Sanfej.

On je za 22. februar u Londonu najavio investicioni samit za zapadni Balkan, koji će organizovati EBRD, a na kojem bi trebalo da učestvuju svi premijeri zemalja regiona sa potencijalnim investitorima.

Viši ekonomista EBRD–a Aleksander Plekhanov ukazao je na postojanje takozvanog investicionog jaza u regionu u poređenju sa periodom prije izbijanja svjetske ekonomske krize, kao i u poređenju sa drugim zemljama.

"Skromnija procjena za cijelu regiju govori o razlici od nekih 75 milijardi dolara godišnje i to je jaz koji moramo zajedno premostiti", rekao je Plekhanov.