Puštena u rad prva vjetroelektrana u BiH

Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto pustila je u srijedu u rad vjetroelektranu Mesihovina, jednu od najvećih vjetroelektrna na području jugoistočne Europe i prvu u BiH. 

Ukupna investicijska vrijednost tog projekta je oko 82 milijuna eura, a kreditna sredstva odobrila je Njemačka banka za razvoj - KFW u iznosu od 71 milijun eura, dok je jedan milijun osigurala njemačka vlada. Investitor i vlasnik prvog vjetroparka ove vrste u BiH je Elektroprivreda HZ HB.

"Stojimo danas pred uspješno realiziranim projektom koji ne samo da ima značaj za općinu Tomislavgrad i za Hercegbosansku županiju (HBŽ) nego nadilazi okvire i BiH", istaknula je Krišto.

Po njezinim riječima, realizacija ovakvog projekta doprinosi otvaranju novih radnih mjesta i pomoći pri osnivanju malih poduzeća na prostoru BiH.

Istaknula je kako je veseli što je vjetroelektrana otvorena na prostoru HBŽ-a jer to područje, po njezinom mišljenju, obiluje prirodnim potencijalima, naročito za obnovljive izvore energije.

Generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Marinko Gilja novinarima je kazao kako će električna energija proizvedena u VE Mesihovina poboljšati opskrbu električnom energijom na području na kojem djeluje Elektroprivreda HZ HB.

"Ovaj projekt je trajao veoma dugo, ali smo ga uspjeli realizirati i privesti kraju. To je najveći vjetropark u jugoistočnoj Europi. Planiramo graditi još vjetroparkova koji će biti i veći i jači nego što je vjetropark Mesihovina", kazao je Gilja.

Za Elektroprivredu HZ HB ova vjetroelektrana znači veći godišnji prihod od oko 20 milijuna maraka i tako će sama vjetroelektrana vraćati sve svoje kredite i obveze, pojasnio je Gilja, dodavši kako će se investicija isplatiti za 15 godina. 

Generalni direktor Elektroprivrede HZ HB  najavio je kako je sljedeći projekt u HBŽ-u crpna hidroelektrana 'Vrilo' te da će to biti najveća investicija, vrijednosti preko 90 milijuna eura.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić kazao je novinarima kako ova prva vjetroelektrana u BiH pokazuje kojim putem treba ići.

"Sve zakonske pretpostavke BiH usvaja, ali moram priznati da ih sporije realizira. Ova vjetroelektrana gradila se osam godina, ali ovo je početak i put kojim ćemo ići", istaknuo je Novalić te najavio još ovakvih projekata.

Načelnik Tomislavgrada Ivan Vukadin kazao je kako će po koncesijskom ugovoru Općina Tomislavgrad dobiti 2,05 posto proizvedene i prodane električne energije.

"Naravno, nije sve u novcu. Vrijednost ovog projekta je višestruka uz pristupne ceste koje mogu poslužiti kao protupožarni putevi ili kao izletišna atrakcija", istaknuo je Vukadin.

Vjetroelektrana Mesihovina smještena je u centralnom dijelu Općine Tomislavgrad, ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje od oko 165,17 GWh. Uz prosječnu potrošnju domaćinstva od 6000 kilovat sati godišnje, vjetroelektrana  Mesihovina može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 domaćinstava.

Inače, Elektroprivreda HZ HB 2004. godine pokrenula je projekt "Analiza mogućnosti korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije u BiH" u okviru kojega su vršena mjerenja jačine vjetra na deset lokacija, od kojih su kao perspektivne odabrane tri, a prioritet je dan vjetroelektrani Mesihovina.

Na svečanosti puštanja u rad prve vjetroelektrane u BiH nazočili su predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, federalni ministar prometa i veza Denis Lasić, premijer HNŽ-a Nevenko Herceg, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak, te brojni predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti sa svih razina, diplomatskog kora, gospodarskog, kulturnog i vjerskog života FBiH i BiH.