Drvene, ustvari betonske – i nelegalne vikendice na obalama rijeke Une

Građani ove zemlje beskrajno su talentirani za pronalaženje rupa u zakonu. Izgradnja vikendica koje su naizgled drvene, a ustvari su betonske, sve je češća slika koja se može vidjeti na obalama rijeke Une. Upravo to je dokaz da u Bihaću, u posljednjih nekoliko godina, cvjeta bespravna gradnja. Je li rješenje u legalizaciji kamufliranih betonskih utvrda ili u beskompromisnom uklanjanju takvih objekata?

Iako na području grada Bihaća još ne postoji registar bespravno sagrađenih objekata, zna se da brojka prelazi i nekoliko hiljada. Najčešće lokacije pogodne za bespravnu gradnju su one uz obale rijeke Une. Prema riječima nadležnih – uzroci su brojni.

"Možda su to dugotrajni postupci izdavanja akata o građenju, možda su to visoke cijene usluga i troškovi u pribavljanju akata o građenju, a možda je to samo samovolja investitora i put linijom manjeg otpora da se izbjegne plaćanje taksa i naknada“, kaže Damir Smajić, pomoćnik gradonačelnika Bihaća.

Osim vikendica uz vodu, podizanje kamenih ploča i betoniranje korita rijeke Une da bi se napravile terase – sve je češće. Građani Bihaća imaju jasan stava – politika je kriva za sve, a ono što je nelegalno sagrađeno može imati samo jednu sudbinu – srušiti

Prema riječima Amarilda Mulića, direktora Nacionalnog parka Una, zaustavljanje takozvane divlje gradnje u području Nacionalnog parka je veliki izazov. Uprkos tome, kaže, rješenja postoje: “Na bazi prijava koje mi upućujemo, u skladu sa propisom nadležnim institucijama, potrebno je djelovati sa svim mjerama koje su propisane i na takav način bi se zaustavila daljnja devastacija prostora“.

Da rupe u zakonu postoje, znaju i oni koji se odlučuju na ovakvu gradnju, a glavni problem je nepostojanje jedinstvenog zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

"Novi još nije donesen. U konkretnim slučajevima legalizacije bespravno izgrađenih građevina i zahvata primjenjuje se Zakon o prostornom uređenju i građenju i odluke gradskih, odnosno općinskih vlasti", pojašnjava Smajić.

Legalizacija bi mogla donijeti i profit, a donošenje zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata i zahvata podrazumijevalo bi i postojanje jedinstvenog registra, što bi u konačnici značilo - prebrojavanje svih ovakvih objekata.