
05.12.2013 |
Investicije / URBANIZAM
Izvor: eKapija.ba
Nakon stupanja na snagu Zakona o građenju i prostornom uređenju USK iz 2011. godine, Općinsko vijeće Bosanska Krupa donijelo je Odluku o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.
Nakon stupanja na snagu Zakona o građenju i prostornom uređenju USK iz 2011. godine, Općinsko vijeće Bosanska Krupa donijelo je Odluku o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata na području općine po kojoj je rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata bio šest mjeseci. Izmjenom Zakona o prostornom uređenju i građenju u julu 2013. godine i Odluke Općinskog vijeća taj rok je produžen.
To praktično znači da vlasnici bespravno izgrađenih objekata na području općine Bosanska Krupa zahtjev za legalizaciju mogu podnijeti do 31. 12. 2016. godine.
Usvajanjem Odluke o legalizaciji nadležna služba i urbanističko-građevinski inspektor pozivali su građane koji nemaju neophodnu građevinsku dokumentaciju ili su u međuvremenu izgrađivali ili dograđivali svoje objekte, da podnesu zahtjev za legalizaciju, a istovremeno su bili i na terenu kako bi snimili stanje po pitanju legalnosti objekata.
Do septembra 2013. godine, prema procjenama nadležne općinske službe, u Bosanskoj Krupi je bilo oko 10 hiljada nelegalno izgrađenih objekata od kojih je samo za njih 709 podnesen zahtjev legalizacije. U tome i nalazimo razlog za produženje roka. Veliki je broj građana koji imaju nelegalno izgrađene objekte na području općine Bosanska Krupa, a žive u inostranstvu i nisu u tom vremenskom periodu uspjeli ni doći, a kamoli riješiti problem nelegalne gradnje. Da bi se tim građanima, ali i svim drugim „bespravnim graditeljima“ pružila još jedna prilika, rok je produžen još preko tri godine.
Ukoliko se nova odluka provede u potpunosti, odnosno ako svi građani podnesu zahtjev, za oko 80% objekata u općini konačno će biti riješeno pitanje nelegalne gradnje. Nakon toga više se ne bi tolerisala ovakva praksa, a moglo bi se i kontinuirano pratiti stanje na terenu, te reagovati odmah u svakom pojedinačnom slučaju. Navedeni postotak se možda čini nemogućim i čudnim, ali stvar postaje jasnija ako znamo da se pod bespravnom gradnjom ne podrazumijeva samo kompletna izgradnja kuće, nego svaka moguća gradnja ili dogradnja objekata.
Veliki broj nelegalno izgrađenih objekata ne čudi mnogo one koji poznaju razloge takvog stanja. Problem nelegalne gradnje naročito je izražen nakon 1995. godine kada su građani vrativši se poslije rata u Bosansku Krupu, treću općinu po razrušenosti u BiH, našli uništene i za život neuslovne objekte. Tada su gradili sebi krov nad glavom neopterećujući se time da im je za to potrebna građevinska dokumentacija. Sada je došlo i vrijeme za pribavljanje te dokumentacije, odnosno legalizacije objekata, bez obzira što to zbog finansijskih izdvajanja pojedini vlasnici teško prihvataju.
Ne postoji jedinstvena cijena za legalizaciju, ona naravno ovisi od veličine objekta, kao i zone u kojoj se određeni objekt nalazi. Ono što je evidentno jeste da postoje određene olakšice. Recimo boračka populacija je oslobođena plaćanja naknade, a iznos za rente i uređenje zemljišta sva pravna i fizička lica mogu plaćati u ratama. To je svakako nešto što bi trebalo pomoći ljudima da pravno riješe svoje stambeno pitanje.
Zakon se mora poštovani, a to znači da se i bespravno izgrađeni objekti moraju legalizirati. Za sve one koji se ubuduće ogluše o zakon i upuste se u gradnju bez prethodno pribavljene dokumentacije novčane kazne za fizička ili pravna lica su, zavisno od slučaja, od 500 do 15 000 KM, a bit će kažnjen i vlasnik i izvođač radova.
Općina aktivno radi na osvještavanju svojih građana, ukazivanju na značaj legalizacije objekata, pa i ovu priliku koristi da pozove sve one koji do sada nisu uputili zahtjev da to učine što prije, a najkasnije do kraja 2016. godine, kako bi izbjegli eventualne posljedice.
Obrazac zahtjeva se može dobiti na infopultu Centra za pružanje usluga građanima ili preuzeti na oficijelnoj web stranici Općine Bosanska Krupa.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.