Seoski vodovodi nemaju osiguran stručni nadzor
Oko 40% stanovnika Federacije i 52% stanovnika Republike Srpske koristi seoske sisteme vodosnabdijevanja koji najčešće nemaju osiguran stručni nadzor i redovnu kontrolu kvaliteta vode.
Tokom okruglog stola prezentovani su preliminarni nalazi istraživanja o zakonodavno-pravnom i institucionalnom okviru za upravljanje lokalnim vodovodnim sistemima.
"Oko 40% stanovnika Federacije i 52% stanovnika Republike Srpske koristi seoske sisteme vodosnabdijevanja koji najčešće nemaju osiguran stručni nadzor i redovnu kontrolu kvaliteta vode. Da bi se situacija u ovom smislu unaprijedila potrebno je precizno definisati pitanja vlasništva, operativne i finansijske nadležnosti u seoskim vodovodima", istaknuto je danas na okruglom stolu na temu vodosnabdijevanja i sanitacije u seoskim sredinama u Bosni i Hercegovini.
Vladimir Pandurević, voditelj ovog projekta u Delegaciji EU u BiH istakao je kako EU finansira ovaj projekat sa ciljem da se osigura značajno povećanje opšteg i pravičnog pristupa zdravoj vodi za piće za sve građane Bosne i Hercegovine.
Zijad Dedić, šef Službe za poduzetništvo, lokalni razvoj i finansije u Općini Gračanica, ukazao je na nedorečenosti u zakonima kojima se reguliše vodosnabdijevanje i pravni status mjesne zajednice. „Čak i dobro uređeni seoski vodovodi ne funkcioniraju u skladu sa važećim zakonima“, rekao je g. Dedić.
Branko Vučijak, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, u svom izlaganju posebno je istakao potrebu usklađivanja postojećih praksi i zakonodavstva u BiH sa direktivama Evropske unije, kojima se regulišu principi upravljanja vodama i standardi kvaliteta vode za piće. On je takođe ukazao na značaj uključivanja lokalnih zajednica i korisnika usluga u proces definisanja novih regulatornih, institucionalnih i operativnih rješenja kojima će se osigurati održivost seoskih vodovoda.
Učesnici okruglog stola su konstatovali da je nadležnost za uslugu vodosnabdijevanja na jedinicama lokalne samouprave i da tu nadležnost treba dosljedno provoditi i u urbanim i u ruralnim sredinama. Zaključeno je da bi se organi viših nivoa vlasti trebali uključiti u rješavanje problema, jer je važeća zakonska procedura za izgradnju i legalizaciju seoskih vodovoda komplikovana i skupa. Uvođenje novih modela upravljanja seoskim vodovodima na širem području zemlje sigurno će doprinijeti poboljšanju standarda stanovnika na selu i dosljednom poštivanju međunarodnih konvencija koje propisuju pravo na čistu vodu za piće.
EU finansira ovaj projekat iznosom od 184.212 €, a projekat sprovodi Centar za menadžment, razvoj i planiranje – MDP Inicijative (MDPi) iz Doboja, zajedno sa Udruženjem za oblasti voda i zaštite okoliša „Aquasan mreža u BiH“ iz Bihaća.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.