Predstavljena Mapa puta za Poglavlje 23B: Fokus na primjeni ljudskih prava u BiH

Resursni centar za organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini i Centar za studije upravljanja predstavili su danas u Sarajevu Mapu puta i Akcioni plan za "Poglavlje 23B - Temeljna prava" iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH Europskoj uniji, uz poruku da je ključni izazov u oblasti ljudskih prava dosljedna primjena postojećih zakona i jačanje institucionalnih kapaciteta.

Na izradi dokumenta su radili stručnjaci-saradnici, u konsultacijama s predstavnicima nadležnih institucija i organizacijama civilnog društva koje djeluju u oblasti zaštite ljudskih prava.

Poseban akcenat stavljen je na zabranu diskriminacije, ravnopravnost spolova, prava djece, prava osoba s invaliditetom, slobodu izražavanja i okupljanja, prava manjina te zaštitu ranjivih grupa.

Direktor Centra za studije upravljanja Srđan Blagovčanin kazao je da je Mapa puta sačinjena s ciljem identifikacije stanja u oblasti temeljnih prava u BiH, kako u pogledu zakonodavnog okvira, tako i u pogledu njegove primjene.

''Ovaj dokument ima cilj sagledati trenutno stanje zakonskog okvira u oblasti osnovnih prava, ali i identificirati potrebe za njegovo unapređenje, kako kroz izmjene zakona, tako i kroz unapređenje praksi u implementaciji postojećih propisa'' - naveo je Blagovčanin.

Prema njegovim riječima, BiH je napravila važan iskorak u usklađivanju zakonodavstva s europskim i međunarodnim standardima, izuzev segmenta koji se odnosi na provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava, što i dalje ostaje otvoreno pitanje.

''Možemo reći da Bosna i Hercegovina ima solidan zakonski okvir, međutim u praksi se javlja dosta problema s njegovom provedbom. To je nešto na čemu će BiH, posebno kroz pregovore u okviru poglavlja 23B, morati intenzivirati napore'' - istaknuo je.

Naglasio je da se Poglavlje 23B odnosi na suštinska ljudska prava koja građani BiH, u skladu s međunarodnim standardima, imaju pravo ostvarivati.

''Zato je od presudne važnosti da, pored formalnog usklađivanja zakonodavstva, institucije budu dovoljno kapacitirane da dosljedno primjenjuju te standarde, kako bi građani zaista mogli ostvarivati prava koja su im zagarantirana'' - kazao je Blagovčanin.

Kao glavnu preporuku Mape puta naveo je potrebu da fokus institucija bude na implementaciji međunarodnih standarda koji su već dio zakonodavstva BiH, kroz jačanje kapaciteta i unapređenje međuinstitucionalne saradnje i koordinacije.

Ombudsmenka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur upozorila je da brojni izvještaji, kao i rast broja žalbi koje institucija Ombudsmena zaprima, ukazuju da je proces unapređenja stanja u oblasti ljudskih prava usporen.

''Ako imamo povećanje broja žalbi koje se odnose na vladavinu prava, uključujući slobodu izražavanja, pristup informacijama, zaštitu ličnih podataka, prava ugroženih kategorija i porast predmeta diskriminacije, onda je to zabrinjavajuće i zahtijeva ozbiljnu analizu uzroka'' - kazala je Džumhur.

Ocijenila je da dio problema leži i u samom zakonodavstvu, navodeći da reforme provođene u cilju europskih integracija nisu uvijek osigurale punu harmonizaciju s međunarodnim standardima.

Kao primjer je istaknula Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, navodeći da je time zaustavljen proces harmonizacije entitetskih zakona, što je dovelo do nejednakog pristupa ovom pravu za građane.

Ukazala je i na probleme u primjeni novog zakona o zaštiti ličnih podataka te na nedovoljno jačanje institucionalnih kapaciteta.

''Nije dovoljno da se zakoni donesu, mora se osigurati njihova efikasna primjena. Pitanje ugroženih kategorija posebno je osjetljivo, od nasilja nad djecom, prava osoba s invaliditetom, do stanja u ustanovama za smještaj starijih osoba. Preliminarni nalazi do kojih smo došli ukazuju da je stanje u tim ustanovama zabrinjavajuće, posebno imajući u vidu da je prosječna starost stanovništva u BiH veća od 43 godine'' - navela je.

Dodala je da su ovakvi dokumenti važni kao pomoćni alati za vlasti, naglašavajući da institucije i civilno društvo ne bi trebali biti suprotstavljene strane, jer je zajednički cilj napredak ka članstvu u EU.

''Ako je institucija Ombudsmena u 2025. godini zaprimila hiljadu žalbi više nego 2024. i ako je porast zabilježen u svim oblastima, onda potpisivanje sporazuma samo po sebi nije bilo dovoljno da dođe do smanjenja kršenja prava. Preuzete obaveze moraju pratiti konkretne aktivnosti u implementaciji'' - poručila je Džumhur.

Službenik za politička pitanja pri Delegaciji EU u BiH Alessandro De Giacomo istaknuo je da su temeljna prava jedan od ključnih stubova europskog puta BiH.

''Ovaj događaj okuplja civilno društvo, akademsku zajednicu, međunarodne organizacije i partnere kako bi zajednički radili na mapi puta i akcionom planu za Poglavlje 23B. Europska unija u svojim godišnjim izvještajima o napretku kontinuirano naglašava potrebu za snažnijom implementacijom standarda u oblasti ljudskih prava'' - rekao je.

Podsjetio je da EU, kroz prioritete iz Mišljenja Europske komisije i Plan rasta, prepoznaje strukturiranu ulogu civilnog društva u reformskim procesima, te da posebnu pažnju posvećuje pitanjima nediskriminacije, slobode izražavanja, zaštite manjina i ranjivih grupa.

''Komisija u svojim godišnjim izvještajima o napretku naglašava potrebu za jačom implementacijom standarda ljudskih prava, posebno u oblastima nediskriminacije, slobode izražavanja, zaštite manjina i ranjivih kategorija'' - zaključio je De Giacomo.

BiH je ratificirala sve glavne europske i međunarodne instrumente za ljudska prava, i to 20 ugovora u oblasti ljudskih prava UN i devet ugovora Vijeća Europe koji su postali sastavni dio pravnog sistema BiH.

Također, BiH je usvojila krovne zakone, Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH i Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina, čime je stvorila pravnu osnovu za borbu protiv diskriminacije i promociju jednakosti.