Nedostatak kadra u SIPA-i i Graničnoj policiji, predlaže se produženje radnog vijeka

SIPA, Granična policija i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela suočene su s ozbiljnim nedostatkom kadra, što bi moglo značajno otežati funkcioniranje ovih državnih agencija. Kao privremeno rješenje predlažu se izmjene Zakona o policijskim službenicima BiH koje bi omogućile produženje radnog vijeka za veći broj zaposlenih. Dok jedni upozoravaju na mogućnost institucionalnog zastoja, drugi smatraju da bi takve izmjene mogle predstavljati rizik za sistem i poslužiti za zadržavanje privilegiranih pojedinaca.

Stotine policajaca odlaze u penziju

Sigurnosni sistem države dodatno je opterećen ubrzanim odlaskom policijskih službenika u penziju. Samo tokom ove godine stotine njih ostvarit će pravo na penzionisanje. Predložene izmjene zakona predviđaju produženje radnog vijeka za službenike koji su navršili 40 godina penzijskog staža, ali još nisu napunili 65 godina života.

"Mi zaista potencijalno u narednom periodu možemo imati ozbiljan problem u popunjavanju policijskih agencija BiH, što dovodi u pitanje rad i Granične policije i SIPA-e, dakle agencije za koordinaciju policijskih tijela i svih njihovih obaveznih aktivnosti koje oni provode svaki dan“, ističe Albin Muslić, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH.

Najkritičnija situacija u Graničnoj policiji

Najizraženiji nedostatak kadra trenutno je u Graničnoj policiji BiH, gdje nedostaje 1.323 policijska službenika, odnosno gotovo polovina potrebnog broja. Istovremeno, još 280 zaposlenih tokom ove godine stiče pravo na penziju.

Iako se provodi redovan prijem novih službenika, gotovo jednak broj zaposlenih svake godine odlazi u penziju. Procjenjuje se da će u periodu od 2025. do 2027. godine više od 600 policijskih službenika napustiti službu zbog ostvarivanja tog prava. Predložene izmjene predviđaju da se produženje radnog vijeka primjenjuje u okviru kadrovske strukture tako da do 80 posto obuhvati policijske službenike od čina policajca do višeg inspektora, dok bi do 20 posto bilo predviđeno za činove samostalnog i glavnog inspektora. Nije precizirano na koji način bi se ova odredba primjenjivala niti prema kojim kriterijima, a da se pri tome izbjegne diskriminacija među policijskim službenicima.

Kontroverze oko predloženih izmjena zakona

Sindikati upozoravaju da predložene izmjene otvaraju prostor za favoriziranje pojedinaca, dodatnu politizaciju i neravnopravan položaj policijskih službenika različitih rangova. Smatraju da produženje radnog vijeka kao način rješavanja nedostatka kadra ne predstavlja dugoročno rješenje te zahtijevaju sistemski pristup.

Prema njihovim ocjenama, ovakav prijedlog zakona ostavlja preveliku diskreciju u odlučivanju o tome kome će biti produžen radni odnos, što može dovesti do nejednakog tretmana zaposlenih i favoriziranja pojedinaca. Takva praksa, upozoravaju, nije u skladu s principima zakonitosti, odgovornosti, pravičnosti, pravne sigurnosti i institucionalne održivosti na koje se predlagač poziva.

"Problem je u tome što se remeti čitava hijerarhija i supordinacija jer bi, zapravo, glavni rukovodioci policijskih institucija na nivou BiH produžili mandat za tri do četiri godine. S druge strane, nije isto kada produžite policajcu koji radi 400 kilometara na jednom graničnom prijelazu da radi do 59. godine za istu, mizerna plaću, a rukovodiocu koji zarađuje nekoliko hiljada i sjedi u kancelariji", dodaje Sandi Dizdarević, stručnjak za sigurnost.

Stručnjaci upozoravaju da predložene izmjene, bez podrške Delegacije EU u BiH, predstavljaju kratkoročno rješenje koje ne rješava suštinski problem nedostatka kadra. Umjesto dugoročnog pristupa, tvrde da bi takve mjere mogle dodatno ojačati politički utjecaj na vrh policijskih struktura, uključujući i kontrolu nad istragama, kadrovskim odlukama i procesom donošenja odluka. Kao ilustraciju navode slučajeve Darka Ćuluma i Zorana Galića, koji, prema ocjenama dijela stručne javnosti, pokazuju koliki značaj politički utjecaj ima na rad državnih policijskih agencija, izvještava Federalna.