Bankari najavljuju više kamate i strože uvjete za kredite

Uskoro ističe rok za usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u skladu s međunarodnim standardima, koji je našoj zemlji postavio Komitet eksperata Vijeća Evrope – Manival. Ako stranke iz Republike Srpske i dalje budu kočile proces usvajanja ovog rješenja,  postoje velike šanse da naša zemlja dospije na crnu listu, na kojoj se već nalaze Iran i Sjeverna Koreja.

U Bosni i Hercegovini bi uskoro mogli biti ukinuti ili pak značajno smanjeni komercijalni krediti. Bila bi to posljedica crne liste zemalja s visokim rizikom finansijskih tokova na koju bismo mogli dospjeti zbog kašnjenja u usvajanju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u BiH. Stranke iz RS-a, uz obrazloženje da je riječ o entitetskoj nadležnosti, osporavaju rješenja predloženog zakona.

Reagirali su bankari: preduzeća će imati još manje mogućnosti za dobivanje kredita, iako su i dosadašnje kreditne linije bile usmjerene na tek dva posto predratnih radnih mjesta. Pismom upozorenja Udruženje banaka BiH poručuje državnim parlamentarcima, ali i Vijeću ministara BiH, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, entitetskim agencijama bankarstva, te svim našim bankama da bi se BiH, zbog neusvajanja tog zakona, uskoro mogli suočiti s ukidanjem komercijalnih kreditnih linija.

Ukoliko dođemo na crnu listu zemalja s visokim rizikom, upozoravaju da je oprez u međunarodnim transferima pojačan. Realna mogućnost je da sve garancije odu na dodatne provjere i budu uvjetovane, a sve bez obaveze da budu prihvaćene.

"Ne možemo reći da će nastupiti bojkot u plasmanu komercijalnih kreditnih linija, ali u svakom slučaju sve će biti daleko skuplje, sporije i vrlo selektivno", upozorava izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić.

Safudin Čengić, predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH upozorava da bi na ovaj način moglo doći do znatnog usporavanja investicija na području BiH, a ujedno bi određeni privredni subjekti morali da se suoče sa zatvaranjem pogona, odnosno radnih mjesta.

I jedni i drugi upozoravaju da bi bh. kompanijama koje uspijevaju održati izvoz naplata bila znatno otežana. Sve dodatno pogoršava podatak da bi bankarske garancije finansijskih institucija iz BiH koje naše kompanije ponude poslovnim partnerima u inostranstvu bile pojačano provjeravane, a realno, moguće i da ih mnoge inostrane finansijske institucije prestanu prihvatati. Efekat na krajnje korisnike je zabrinjavajući.

"To bi moglo dovesti do poskupljenja linija finansiranja koje dolaze iz inozemstva, pa bi time i plasmani korisnicima kredita bili skuplji", kaže Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo BiH.

Šta bi to osiromašenim građanima značilo, svima je jasno baš kao što je jasan i poziv parlamentarcima od čijeg dogovora ovisi usvajanje tog zakona. Od njega, najdirektnije, i izvozna perspektiva. Od nje, opet, u dobroj mjeri, i servisiranje kredita koje država uzima za infrastrukturu, ali i finansiranje bh. institucija.