Europska centralna banka pokrenula stimulativni program

Europska centralna banka (ECB) i nacionalne centralne banke članica zone eura počele su kupovinu obveznica u sklopu dugo čekanog programa kvantitativnih olakšica od više od hiljadu milijardi eura. Ciljevi programa su stimulisanje posustalog privrednog rasta i inflacije u monetarnoj uniji.

Neki analitičari su skeptični da će ti ciljevi biti ostvareni, uprkos pozitivnim iskustvima sprovođenja programa kvantitativnog popuštanja u SAD i Britaniji. Očekuje se da primjena programa u zoni eura doprinise izbjegavanju deflacije a među efektima će biti i smanjenje kamata i slabljenje eura.

Programom, koji je upravo počeo, predviđena je kupovina oko 60 milijardi eura vrijednih državnih i korporativnih obveznica mjesečno do septembra 2016. godine.

 Na politiku kvantitativnog labavljenja (QE) ECB se odlučila u sklopu napora da podstakne rast nakon što je istrošila podsticaj u vidu smanjenja kamata. Naime, cijena zaduživanja u zoni eura sada je blizu nule.

 Pored toga, zona eura suočena je sa rizikom od deflacije koja vodi do toga da potrošači odlažu kupovine čekajući još veći pad cijena. To za posljedicu ima pad proizvodnje i manje otvaranje radnih mjesta.

Strategiju programa QE za koju se ECB odlučila ranije su uvele američka Uprava za federalne rezerve (FED) i Banka Engleske kako bi upumpale novac u ekonomiju obimnom kupovinom državnih obveznica a s ciljem da olakšaju kreditiranje i poguraju ekonomske aktivnosti.

U sklopu programa QE centralna banka elektronski stvara novac i koristi ga za kupovinu duga koji zemlje emituju kako bi platile račune. Time se spuštaju kamate na obveznice i druge finansijske instrumente jer kompanije mogu jeftinije da se zadužuju i ulažu, što za rezultat ima povećanje potrošnje i zapošljavanja. Ipak, neki posmatrači upozoravaju da američki i britanski uspjeh sa kvantitativnim olakšicama ne znači da će one biti lijek i za Europu.

"Sumnjamo da će nova politika podstaći značajniji ekonomski oporavak ili umanjiti pretnje od deflacije kao što se ECB nada", ocijeniili su analitičari.

Upozoravaju na "zatišje" na tržištu rada, uprkos nedavnom padu broja nezaposlenih, kao i na činjenicu da istraživanja poslovnih aktivnosti ukazuju na samo slab rast i povećanje šansi za deflaciju.

Predsjednik ECB Mario Draghi odbacio je takve sumnje istakavši da su na perspektive QE u Europi tržišta već reagovala izvjesnim optimizmom.

"Već smo vidjeli značajan broj pozitivnih efekata odluke o takvoj monetarnoj politici", rekao je Draghi, prenio je EurActiv.com. U prilog povjerenju prvog čovjeka ECB u program kvatitativnih olakšica govori i to što je ta banka revidirala naviše prognoze ekonomskog rasta u zoni eura na 1,5% u 2015, 1,9% u 2016. i 2,1% u 2017.