2017. godina: Politika utječe na rast i tržišta kapitala

Raiffeisen RESEARCH, organizaciona jedinica Raiffeisen Bank International AG (RBI) objavio je 21.12.2016. godine dvije strategije za tržišta kapitala pod nazivom „Strategija za Srednju i Istočnu Evropu “ i „Globalna tržišta“ za četvrti kvartal 2017. godine. U svom obraćanju novinarima, direktor Global Research-a Peter Brezinschek stavio je poseban akcenat na skorašnje političke događaje koji će imati uticaj na rast i tržišta kapitala u euro zoni i SIE, kao i na međunarodnim tržištima.

„2016. bila je godina političkih iznenađenja, čiji će se utjecaj nastaviti i po njenom završetku. Za tržišta kapitala su, pored Brexita u junu, ključni događaji bili neočekivani ishod američkih izbora u novembru i neuspjela ustavna reforma u Italiji u decembru. U 2017. godini su planirani važni izbori u Holandiji, Francuskoj, Njemačkoj i možda Italiji, koji već bacaju sjenu na sveukupnu investicijsku klimu. Jaz kapitala kod talijanskih banaka je bio glavni razlog za davanje Kvantitativnih olakšica (QE) od strane Evropske centralne banke (ECB) u iznosu od 60 milijardi eura mjesečno, što je produženo do kraja decembra 2017. godine”, rekao je Brezinschek.

Evropa: reforme stavljene u drugi plan

„Da“ Velike Britanije izlasku iz EU i italijansko „ne“ ustavnoj reformi ukazuju na nepovjerenje koje veliki dio evropske populacije gaji prema evropskim institucijama i svojim državnim vladama. Političke stranke koje se ne vide kao dio nepopularnih “institucija“ promoviraju sigurnost radnih mjesta i veće plate kroz veći protekcionizam. Kao posljedica toga, "etablirane" političke stranke počinju, do određene mjere, da se povinuju ovim populističkim zahtjevima u vlastitoj ekonomskoj politici. Države kao što su Portugal, Italija i Španija su najavile programe potrošnje kako bi podržale ekonomiju, iako bi Pakt stabilnosti i rasta zahtjevao restriktivniju budžetsku politiku.

Međutim, ne samo na državnom, već i na evropskom nivou se pokušava suprotstaviti sve većem skepticizmu i odbijanju budućih reformi. Odustajanje od sankcija za kršenje Pakta o stabilnosti i rastu, kao i zahtjevi za ekspanzivniju fiskalnu politiku u cijeloj euro zoni smatraju se signalima za glavne zemlje euro zone da povećaju državnu potrošnju. “Iako se ne postiže brzo, održivi ekonomski rast trajno povećava nivo prosperiteta jedne države. Da bi se postigao, potrebne su dalje strukturalne reforme”, pojasnio je Brezinschek.

Prema analizi Raiffeisen RESEARCH-a, očekuje se stvarni rast BDP-a od 1,5 procenta (u 2016. 1,6 procenata) za euro zonu u 2017. i 1,7 procenata u glavnim zemljama Njemačkoj (u 2016. 1,8 procenata), Francuskoj 1,3 procenata (u 2016. 1,2 procenata), Španiji 2,5 procenata (u 2016. 3,3 procenata) i Italiji 0,6 procenata (u 2016. 0,9 procenata). U Velikoj Britaniji su pregovori o Brexitu već izazvali pad rasta stvarnog BDP-a u 2017. godini na 1,0 procenat (u 2016. 1,9 procenata).

Sjedinjene Države čekaju “Efekat Trumpa”

U Sjedinjenim Državama, analitičari Raiffeisen RESEARCH-a očekuju ubrzani rast BDP-a za 2,4 procenta (u 2016. 1,6 procenata). Međutim, ova prognoza ne uključuje efekte mogućih zakonodavnih prijedloga Trampove vlade. Ipak, prisutni su dokazi o značajnim pozitivnim efektima postojeće prognoze.

Postavljanje kursa u Sjedinjenim Državama prema izuzetno ekstremnoj fiskalnoj politici sa snažnom ekspanzijom deficita budžeta unosi novu dinamiku na tržište. Jedan od prvih poteza Donalda Trumpa na mjestu predsjednika SAD-a najvjerovatnije će biti program velikog smanjenja poreza (kako za kompanije tako i za domaćinstva). Također, na berzama su ubrzo najavljene infrastrukturne investicije. Očekuje se rast inflacije, budući da su cijene osnovnih namirnica i energije također značajno porasle. Istovremeno, dugoročne kamatne stope na tržištu su značajno porasle od Trumpovog izbora. Stopa prinosa u Sjedinjenim Državama je 90 baznih poena, u Njemačkoj 55 a na nekim tržištima u razvoju je preko 100 baznih poena. Dakle, krivulja stope povrata je oštrija. Ovakav razvoj situacije će se vjerovatno nastaviti tokom 2017. godine.

Kamatne stope također rastu u Sjedinjenim Državama, iako ne tako brzo kao u istorijskom kontekstu. Od američkih izbora, značajno je opalo neslaganje između očekivanja na tržištu i smjernica centralne banke za naredni period vezano za ključne kamatne stope . Što su veća usklađivanja kamatne stope, niži je dugoročni rast u prinosima, što je također relevantno za dugoročnu prognozu na evropskom tržištu obveznica.

Nacionalni interesi prijete ekonomskom razvoju u SIE

Za 2017. godinu analitičari Raiffeisen RESEARCH-a očekuju rast stvarnog BDP-a od 3,0 procenata (u 2016. 2,6 procenata) za SIE podregion SE, 3,3 procenta za JIE (u 2016. 3,8 procenata) i za IE rast od 1,0 procentat (u 2016. -0,5 procenata). U rastu prednjači Albanija sa stopom rasta BDP-a od 4,0 procenta (u 2016. 3,5 procenata), Rumunija sa 3,6 procenata (u 2016. 4,7 procenata) i Slovačka sa 3,3 procenta (u 2016. 3,3 procenta).

„Tendencija da se sve više favorizuju državni interesi od rješenja na tržištu je, nažalost, također prisutna u SIE. Kratkoročno, to neće ugroziti dinamiku snažnog rasta, već će se na dugoročnoj osnovi smanjiti velike prednosti fleksibilnosti i deregulacije na ovim tržištima”, objasnio je ukratko Brezinschek situaciju u SIE regionu.

U SE/JIE, snažna ekonomska potražnja još uvijek dominira u 2017. godini, što dovodi do prosječnog ekonomskog rasta BDP-a za nešto više od 3 procenta, ali investicije bi trebale ostati ispod očekivanja. Iako je kratkoročna iskorištenost EU fondova i dalje važna, direktne strane investicije su pod dugoročnim utjecajem političkog okruženja. Ohrabrujući trend na tržištu rada i relativno visoko povećanje plaća kao pokretač rasta i dalje podržavaju privatnu potrošnju. Rusija ima umjereni rast od 1,0 procenata (u 2016. -0,5 procenata) i Ukrajina od 2,0 procenta (u 2016. 1,0 procenat).

Domaća potražnja pokreće ekonomski oporavak u Austriji

Očekuje se da će se umjeren ekonomski rast u Austriji, čiji je pokretač domaća potražnja, nastaviti sa stvarnim stopama rasta BDP-a od 1,3 procenta (u 2016. 1,4 procenta) u 2017. godini. Zahvaljujući povećanju vanjske trgovine, očekuje se 1,5 procenata u 2018. godini. Tokom proteklih mjeseci zabilježen je pozitivan razvoj u pogledu zaposlenja. Međutim, ovo bi moglo predstavljati tek kratki prekid jer, kao rezultat raznih faktora (migracije iz novih država članica EU, pristup tržištu rada za tražioce azila, povećano učešće žena i starijih osoba), rast zaposlenosti neće moći apsorbovati povećani potencijal na tržištu rada.

Razlika u inflaciji u odnosu na euro zonu se dodatno povećala u 2016. godini. Ovo je uglavnom zbog kategorija “Restorani/Hoteli” i „Smještaj" i stoga „uobičajenih razloga”. Analitičari za 2016. i 2018. godinu očekuju od Raiffeisen RESEARCH-a više stope inflacije od 2,0 procenta i 2,1 procenat (europo zona: 1,5 procenata).

Cijena nafte

Po prvi put od decembra 2008. godine, zemlje članice OPEC-a su se složile da smanje proizvodnju nafte za 1,2 miliona barela dnevno na 32,5 miliona barela dnevno. Ugovor će se primjenjivati od 1. januara 2017. godine i na snazi će biti 6 mjeseci. U svakom slučaju, ubrzat će približavanje ponude i potražnje. Kao posljedica toga, tržište nafte koje je trenutno presnabdjeveno bi se stoga trebalo suočiti sa deficitom u prvoj polovini 2017. godine. Raiffeisen RESEARCH je stoga prilagodio svoju prethodnu prognozu za 2017. godinu za 3 USD i prosječnu cijenu od 58 USD po barelu Brenta za predstojeću godinu.

Efekat na devizna tržišta

Rast razlike u kamatnim stopama između Sjedinjenih Država i euro zone bi trebao donijeti korist američkom dolaru, posebno u prvoj polovini 2017. godine. Do sredine 2017. godine analitičari Raiffeisen RESEARCH-a ostaju pri svojoj prognozi od 1,02 EUR/USD. S druge strane, oni vide male promjene u švicarskim francima u odnosu na Euro. Zbog političkog okruženja u Poljskoj i ekspanzivne monetarne politike, prognoza EUR/PLN-a je značajno opreznija od prethodne. Raiffeisen RESEARCH također smatra da neće doći do velikih promjena kod HUF-a i CZK-a, iako se očekuje da će fiksiranje za Euro biti ukinuto u drugoj polovini 2017. godine. Snažnija cijena nafte i razlika u kamatnim stopama podržavaju RUB.

Uticaj na tržišta obveznica i dionica

Očekivanja u pogledu dobiti za 2017. godinu su ambiciozna, ali u slučaju Sjedinjenih Država i jedina realna ukoliko budu primjenjena značajna smanjenja poreza. Nastavlja se umjereni ekonomski oporavak i obilje likvidnih sredstava iz centralnih banaka, definišući pozitivne faktore za berze. Globalna međuovisnost prinosa na obveznice sa dužim dospjećima vodi ka smanjenju cijena obveznica. Kratkoročna dospijeća bi, međutim, trebala biti pošteđena QE-om u Evropi, kako u pogledu državnih vrijednosnih papira, tako i korporativnih obveznica.

Kao i na etabliranim tržištima kapitala, analiza Raiffeisen RESEARCH-a pokazuje da bi uslovi u SIE regionu mogli značajno popraviti u prvoj polovini 2017. godine. Zajedno sa monetarnom politikom, očekivanja u pogledu rasta i trend prihoda će utjecati na rast cijena. Očekujemo potencijal za rast berzanskih kurseva između 5 i 10 procenata za većinu indeksa kapitala do sredine 2017. godine pri čemu je austrijski ATX među predvodnicima. Na tržištima dionica, Raiffeisen RESEARCH očekuje određeni iznos konsolidacije u prvih nekoliko mjeseci nakon korekcija na kraju 2016. godine. Općenito govoreći, međutim, umjereni trend rasta u prinosima bi se trebao pojaviti najkasnije u drugoj polovini godine.

ATX: povoljan početak godine na austrijskoj berzi

Tokom protekle godine, vodeći bečki indeks berze ATX postigao je bolji performans cijene od evropskih indeksa sa povećanjem od oko 11 procenata uključujući dividende. Za novu berzansku godinu, analitičari Raiffeisen Centrobank također očekuju slično dobar učinak, te da ATX dostigne oko 2.800 poena do kraja 2017. godine. Oni su optimističniji u pogledu trendova u prvoj polovini 2017. godine i smatraju da će doći do umjerenog smanjenja u vidljivosti do kraja godine. Njihova procjena o povećanju cijena u prvoj polovini 2017. godine potkrijepljena je daljim poboljšanjem ekonomske dinamike u Evropi, veoma robusnim ekonomskim podacima u SIE, pozitivnim utjecajem snage američkog dolara na austrijske izvoznike i tekuću relativnu atraktivnost dionica u odnosu na obveznice. Sudeći po Raiffeisen Centrobank, činjenica da u naprednim ciklusima dionica, sekundarne dionice često rezultiraju boljim razvojem cijena od visoko kapitaliziranih međunarodnih standardnih vrijednosti, također je podržana na austrijskoj berzi. Stoga, procjena vrijednosti ATX sa usklađenim PER-om od oko 12 za 2017. godinu se čini odgovarajućom i omogućava dalje povećanje cijena sa dobrom dinamikom dobiti za kompanije.