IRB krije podatke o propalim milionskim dužnicima

Investiciono-razvojna banka (IRB) RS krije podatke o preduzećima kojima je odobrila kredite, a koja su završila u stečaju, iako bi mogla da ostane bez miliona KM potraživanja od tih firmi.

Broj preduzeća koje je IRB kreditirala, a koja su nakon toga završila u stečaju se povećava, ali tačna cifra nije poznata s obzirom na to da u IRB-u nisu željeli da odgovore na to pitanje.

Na pitanja CAPITAL-a koliko je dužnika završilo u stečaju ili likvidaciji i koliko ukupno potražuju od tih preduzeća, u IRB-u su kratko odgovorili da ne iznose poslovne podatke.

"IRB RS ne iznosi poslovne podatke koji se tiču drugih poslovnih subjekata, izuzev kroz godišnji izvještaj o radu koji usvaja Narodna skupština RS", navodi se u odgovoru IRB-a.

Inače, posljednji izvještaj IRB-a koji je objavljen na njihovom sajtu je onaj iz 2014. godine. Izvještaj za 2015. godinu bio je na dnevnom redu sjednice NSRS u februaru ove godine, ali je na prijedlog Vlade RS povučen sa sjednice.

Član Udruženja ekonomista RS „SWOT“ Marko Đogo kaže za CAPITAL da je poslovanje IRB-a u dijelu koji se odnosi na pravna lica netransparentno.

On je istakao da bi još veći problemi mogli da izađu na vidjelo u narednim godinama s obzirom na to da je stanje loše i u nekim preduzećima kojima su odobravani mnogo veći iznosi nego onima koja su trenutno u stečaju.

"Posebno su problematični veliki krediti. Čak smatram da su ti krediti klasifikovani mnogo bolje, nego što realno jesu i može se lako desiti da to u godinama koje dolaze prouzrokuje velike gubitke IRB-u", rekao je Đogo i dodao i da je IRB u povlaštenoj poziciji u odnosu na komercijalne banke, jer ima državni kapital koji došao iz privatizacije i koji može do zadnje marke „pojesti“.

Istakao je da je dobro što je Vlada ukinula direktne plasmane jer su krediti koji su išli preko komercijalnih banaka mnogo kvalitetniji.

"Tu se pokazalo da je država loš bankar i da taj posao treba prepustiti onome ko od toga živi i ko na kraju mora da snosi i rizik lošeg plasmana", naglasio je on.

Naglasio je da bi na transparentnost u radu IRB-a uticalo to da i oni, kao i komercijalne banke, budu pod kontrolom Agencije za bankarstvo RS, te da, iako je ranije bilo pokušaja da se to uradi, do toga nije došlo.