Ilirika: Komentar stanja na tržištu kapitala BiH za mart 2009. godine - Mjesec velikog uzleta svjetskih tržišta

Piše: Tarik Širbegović, analitičar Ilirika DZU Sarajevo

Mart je zasigurno mjesec u kome su se desila velika previranja na najvećim tržištima širom svijeta gdje su vodeći indeksi pali na najniže decenijske nivoe, a da bi u slijedeće tri sedmice cijene dionica snažno porasle i ostvarile najveći mjesečni rast u posljednje 22 godine, barem što se tiče tržišta u SAD-u. Na Sarajevskoj berzi SASX-10 pratio je sličan trend inostranih tržišta spustivši se sredinom mjeseca na novi najniži nivo od 806 poena, a zatim je dva puta u narednim danima mjeseca postigao vrijednost od 901 poen, zaključivši mart sa 3,3% u "zelenom teritoriju".

Sva svjetska pažnja usmjerena ka dešavanjima u SAD-u i naporima njene administracije da se izbori sa najdužom recesijom u SAD-u od Drugog svjetskog rata. U odnosu na recesiju iz 1982. godine koja je trajala 16 mjeseci i dosegla nivo nezaposlenosti od 10,8% trenutna nezaposlenost i pad BDP-a još uvijek nisu dosegli te nivoe. Pokušaji oživljavanja ekonomije u recesiji odnose se na odmrzavanje kreditnog tržišta i smanjenja kamata u cilju povećanja potrošnje, opšteg kreditiranja i rasta na tržištu nekretnina.

Sredinom mjeseca američko Ministarstvo finansija objavilo je plan u kojem bi kroz tri programa pokušalo od banaka otkupiti 2.000 milijardi loše aktive koja je paralizirala banke i njihovo kreditiranje. U okviru predočenih programa uspostavili bi se privatno-javni fondovi značajno potpomognuti poreznim novcem, kako bi se od banaka otkupile hipoteke koje su bankama napravile gubitke izražene u milijaradama dolara i doveli ih na rub bankrota.

U novonastalim fondovoma iz privatnog sektora uključili bi se svi veći fondovi, pa čak i privatno upravljani penzioni fondovi. Pored ovoga Ministarstvo finansija stimulirat će investitore za kupovinu hipotekarnih obveznica od banaka na način da će subvencionirati 85% kupovne cijene, a na ostatak od 15% na svaki uloženi privatni dolar država će dati dodatni dolar. U cilju povećanja likvidnosti na bankarskom tržištu Federalne rezerve (Centralna banka SAD-a) bi otkupile 300 milijardi vrijednih obveznica sa tržišta što bi bio još jedan pokušaj da se ekonomija izvuče iz recesije.

Povrh svega došla je neočekivano dobra vijest sa tržišta nekretnina, koje je prvobitno i prouzročilo recesiju, da je broj novogradnje i građevinskih dozvola u februaru porastao za 22%. Na ove informacije najznačajniji indeksi na Njujorškoj berzi (DJIA, S&P500 i NASDAQ) sa dvanaestogodišnjeg minimuma 9.3.2009. krenuli u pohod na najveći mjesečni rast u 22 godine. Interesantno je da je i SASX-10 ostvario svoj istorijski minimum na isti taj dan i nakon toga ostvario dvocifreni procentualni rast u istom mjesecu. Smatramo da je ovo više stvar slučajnosti, nego rezultat značajne korelacije između tržišta.

Od informacija na domaćem tržištu izdvojili bi sljedeće. Vanjski dug BiH zaključno sa 31.12.2008. godine iznosi 4,2 milijarde KM, i to dug Federacije BiH je oko 2,7 milijardi KM, Republike Srpske 1,45 milijardi KM, te Brčko distrikta oko 8 miliona KM i državnih institucija BiH blizu 10 miliona. Iznos BDP-a BiH u 2007. godini bio je 21,67 milijardi KM, a stanje spoljne zaduženosti iznosilo je 3,96 milijardi KM, tako da se može reći da se BiH još uvijek nalazi u „dozvoljenim“ okvirima po pitanju javne zaduženosti BDP-a što bi u narednom periodu se moglo iskoristiti za finansiranje rasta.

Bankarski sektor u BiH, prema izvještaju entitetskih Agencija za bankarstvo, je stabilan, dobro kapitaliziran i likvidan. U FBiH na kraju 2008. godine bankarska aktiva iznosila je 15,1 milijardi KM i imala je rast od 6,2%, ukupni krediti iznosili su 10,21 milijardu KM sa 50:50 procentom plasmana izmeđi stanovništva i preduzeća. Štednja je pala za 2% i na kraju godine iznosila je 4,03 milijarde KM, što je i bilo za očekivati nakon masovnog povlačenja depozita građanstva pred kraj godine. Očito je da bankarski sektor dobro odoljeva trenutnoj krizi pri čemu mu pomaže Valutni odbor Centralne banke BiH i fiksni devizni kurs vezan za euro.

U posljednjih mjesec dana nekako najpozitivnije vijesti stižu iz telekomunikacijskog sektora. Telekom Srpske a.d. objavio je isplatu dividende u iznosu 0,23 KM po dionici, što je u momentu objave značilo dividendni prinos iznosio 23%, dok je BH Telecom najavio isplatu od cca 2 KM po dionici dajući dividendi prinos od 10% u trenutku najave. U poređenju sa regionalnim telekomima, hrvatskim HT-om i Telekomom Slovenije čiji dividendni prinosi za 2008. godinu iznose 10% odnosno 9%, BH Telecom je u skladu sa regionom, dok je Telekom Srpske ubjedljivo najatraktivniji sa aspekta dividendnog prinosa.

Prema novom Zakonu o privrednim društvima i Zakonu o tržištu vrijednosnih papira FBiH, u roku od 90 dana sva preduzeća koja imaju osnovni kapital veći od četiri miliona KM i više od 40 suvlasnika moraju se registrovati kao dionička društva. Preregistracijom ova društva steći će uslove za izlazak na berzu. Pritisnut ovim zakonima, "HT Mostar" najavio je preregistrovanje 1. aprila 2009. godine u dioničko društvo.

Nakon skoro decenijskog odlaganja na Sarajevskoj berzi možemo očekivati dionice još jedne kvalitetne kompanije. Pored HT-a Mostar, za kompanije koje će morati uraditi preregistraciju navode se Željeznice FBiH, IGM Visoko, Centrotrans Eurolines, Aluminij, željezara Mittal i još neke druge firme koje su interesantne za tržište kapitala u FBiH.

SASX-10 je u martu oscilirao je u rasponu 800-900 indeksnih poena, prateći kretanja regionalnih i svjetskih tržišta. Za ovakva kretanja možemo reći da su dosta špekulativna, gdje investitori pretežno trguju na vrlo kratk rok i praktično na bilo kakvu zaradu. Posljednji skokovi na berzi mogući su rezultat percepcije ulagača da se situacija na tržištu ne pogoršava nego počinje da se stabilizira, ma da za takvo nešto trebat će potvrda i u makroekonomskim fundamentima. Likvidnost na tržištu je već tradicionalno slaba, gdje su samo dvije kompanije, izuzimajući preuzimanje Oprese, na slobodnom tržištu imale milijunske promete i to IK Banka dd Zenica i Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo.

Uzajamni fond ILIRIKA MOJ FOND je mart završio sa povećanjem vrijednosti svog udjela od 0,5% u odnosu na kraj februara. Bez obzira na posljednji uzlet ILIRIKA DZU doo i dalje će voditi konzervativnu politiku ulaganja sredstava UF-a ILIRIKA MOJ FOND dajući prednost likvidnosti i sigurnosti ulaganja.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici: Vrijednosni papiri / Hartije od vrijednosti > ekonomski izvještaji