
19.02.2013 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Fena
Oporavak izvoza u određenim strateškim privrednim granama u drugoj polovini 2012. godine izbalansirao je godišnje pokazatelje te ublažio izrazito negativan trend i preokrenuo ga u svojevrsnu ukupnu privrednu stagnaciju - izjavio je danas predsjednik VTKBiH Bruno Bojić.

"Oporavak izvoza u određenim strateškim privrednim granama u drugoj polovini 2012. godine izbalansirao je godišnje pokazatelje te ublažio izrazito negativan trend i preokrenuo ga u svojevrsnu ukupnu privrednu stagnaciju", izjavio je danas predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Bruno Bojić.
On je to kazao uoči prezentacije „Analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2012. godini", koju je Komora upriličila u Sarajevu za predstavnike ambasada, međunarodnih institucija i organizacija u BiH.
Bojić je istakao da je u 2012. godini iz BiH ostvaren izvoz u vrijednosti 8.184.491.320 KM, što je za 2,92 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost uvoza iznosila je 14.938.376.905 KM, što je za 1,24 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Te promjene, kako je dodao, rezultirale su smanjenjem nivoa pokrivenosti uvoza izvozom za 1,77 posto te je u 2012. godini iznosio 54,79 posto. Ukupan vanjskotrgovinski deficit je neznatno povećan i iznosio je 6.753.885.585 KM, što je za 0,87 posto više u odnosu na 2011.
Najveće povećanje izvoza u tom periodu ostvareno je na tržištima Saudijske Arabije (221,65 posto), Bugarske (105,20 posto), Rumunije (80,36 posto), SAD (43,04 posto), Španije (33,54 posto) i Turske (12,85 posto), a uvoza iz Poljske (58,43 posto), Švedske (26,62 posto), Mađarske (15,73 posto), Holandije (10,54 posto) itd.
"Saudijska Arabija se može označiti jedinim „novim“ tržištem, gdje smo u 2012. ostvarili respektabilan iskorak, s perspektivom daljeg poboljšanja", dodao je Bojić.
Najveće smanjenje izvoza odnosi se na tržišta Švicarske, Mađarske i Srbije. Uvoz je najviše smanjen iz SAD, Bugarske i Češke.
Najveći je izvoz ostvaren na tržištima SR Njemačke (1,29 milijardi KM), Hrvatske (1,26 milijardi KM) i Italije (984 miliona KM), a najveći uvoz iz Hrvatske (2,83 milijarde KM), Srbije (1,70 milijardi KM), SR Njemačke (1,44 milijardi KM) i Slovenije (1,41 milijardu KM).
Suficit ostvarujemo samo u trgovini s Crnom Gorom, UNMIK/Kosovom, Španijom, Albanijom, Kiprom , Moldavijom, Saudijskom Arabijom i Portugalom.
Respektabilan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je s Makedonijom (94,10 posto), Njemačkom (89,70 posto), Rumunijom (87,10 posto) i Italijom (82,70 posto) te sa Austrijom, Francuskom, Švedskom i nekim drugim zemljama.
Bojić je naglasio da je problem posrednog uvoza robe još aktuelan te se i dalje značajan dio našeg uvoza obavlja preko „trećih“ zemalja, posebno u široj regiji.
U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u 2012. godini, analiziranoj prema sektorima privrede, u većini sektora nije bilo velikih promjena, osim drastičnog smanjenja vrijednosti izvoza električne energije i koksa, u odnosu na prethodnu godinu, kada je ostvaren rekordan izvoz ovih proizvoda, pokazuje analiza VTKBiH.
Konstantan problem u većini sektora je nepovoljan odnos izvoza i uvoza, odnosno izraziti deficit.
Pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je samo u sektorima „drvo, papir i namještaj“ (218,96 posto) i „rude, metali i proizvodi...“ (133,04 posto), dok je u ostalim sektorima bio negativan i kretao se od 75,60 posto u sektoru „koža, krzno, tekstil i proizvodi...“ do poboljšanih, ali još uvijek minimalnih, 23,43 posto u agroindustrijskom sektoru.
Analiza VTKBiH ukazuje da je vanjskotrgovinska stagnacija u prošloj godini, prije svega, odraz opće ekonomske situacije u BiH, stagniranja ili pogoršanja industrijske proizvodnje i (ne)zaposlenosti, (ne)likvidnosti, (pre)zaduženosti te ostalih ključnih makroekonomskih pokazatelja.
Sva ta ekonomska kretanja u uzajamnoj su ovisnosti i uslovljena su vanjskim i unutrašnjim poslovnim okruženjem.
Aktuelni trendovi ukazuju na nastavak relativne stagnacije u prvoj polovini 2013. godine, s periodičnim oscilacijama i blagim poboljšanjima i pogoršanjima u različitim privrednim sektorima, dok će se na kretanja u drugoj polovini godine uveliko odraziti još nepredvidive i višeznačne posljedice promjene vanjskotrgovinskog režima između BiH i Hrvatske.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.