
Foto: Gtty Images
15.08.2026 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Nezavisne novine
BiH je u prvih šest mjeseci 2026. izvezla auto-dijelove vrijedne 295,6 miliona KM, dok elektrifikacija donosi nove izazove proizvođačima.
Bosna i Hercegovina je tokom prvih šest mjeseci 2026. godine bilježila značajan izvoz automobilskih dijelova, čija je prosječna mjesečna vrijednost dostizala približno 49,3 miliona KM. Time su auto-komponente zauzele značajno mjesto među proizvodima koje domaće kompanije plasiraju na strana tržišta.
"U prvih šest mjeseci 2026. godine dijelovi za motorna vozila ostvarili su izvoznu vrijednost od 295,6 miliona KM", rekli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Ostvareni rezultati pokazuju značaj ovog sektora za bh. izvoz, ali sagovornici upozoravaju da će njegov daljnji razvoj u velikoj mjeri zavisiti od sposobnosti domaćih kompanija da prate tehnološke promjene u automobilskoj industriji Europske unije.
Izvozni rezultati ohrabruju, ali potreban je oprez
Boško Borojević, sekretar granskih udruženja energetike, elektro-hemijske industrije i metalurgije i prerade metala u Privrednoj komori Republike Srpske, smatra da izvozni pokazatelji daju razlog za optimizam. Ipak, ukazuje i na potrebu za oprezom s obzirom na trenutno stanje automobilske industrije u EU.
"Nadamo se da će izvoz biti još veći i uspješniji. Mislim da su privrednici shvatili da, povećanjem energetske efikasnosti, a samim tim i praćenjem legislative koja dolazi iz EU, moraju postati jača karika u dobavljačkim lancima prema firmama u EU. Nadamo se da će se evropske firme sve više i više oslanjati na nas. Privredna komora Republike Srpske preduzima mnogo aktivnosti povodom toga. Pripremamo privredna društva, informišemo ih, radimo obuke. Stvaramo bolji ambijent i dajemo podršku privrednim društvima kako bismo imali konkurentnije proizvode na tlu EU", rekao je Borojević za "Nezavisne novine".
Od jednostavnijih komponenti ka tehnološki naprednijim proizvodima
Za dugoročnije jačanje pozicije bh. proizvođača u lancima automobilske industrije EU, prema riječima Predraga Mlinarevića, profesora na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, neophodni su tehnološka modernizacija i postepeni prelazak na proizvodnju složenijih sistema.
Dosadašnji rezultati potvrđuju postojanje proizvodne baze, ali se ona u značajnoj mjeri oslanja na komponente niže dodane vrijednosti.
"Prije svega se to odnosi na proizvodnju presvlaka za sjedišta i kablova, što predstavlja komponente za auto-industriju koje generišu minimalnu zaradu. Zadržavanje konkurentnosti u ovim industrijama pretpostavlja niže zarade radnika uz konstantnu prijetnju od konkurencije iz zemalja sjeverne Afrike sa znatno nižim troškovima rada", ističe Mlinarević.
Mogućnost za iskorak, prema njegovoj ocjeni, nalazi se u jačanju stručnih i tehnoloških kapaciteta domaćih proizvođača. To bi kompanijama omogućilo da se više usmjere na razvoj i proizvodnju naprednijih automobilskih komponenti, poput senzora, dijelova za baterijske sisteme i aluminijskih konstrukcija veće vrijednosti.
Elektrifikacija mijenja automobilsku industriju
Poseban izazov za proizvođače predstavlja transformacija globalne automobilske industrije i sve veći značaj električnih vozila. Prilagođavanje takvim promjenama zahtijevat će ulaganja i u tehnologiju i u stručne kadrove.
"Ovo dobija na značaju ukoliko znamo da se automobilska industrija nalazi na prekretnici koja će značiti veći nivo elektrifikacije. Iz tog razloga je izrazito važno pripremiti domaću auto-industriju na tu promjenu kroz kadrovsko i tehnološko osposobljavanje za mogućnost proizvodnje dijelova za električne automobile. Bez ovih strukturnih promjena naša industrija auto-komponenti postaje ranjiva na tehnološke promjene i rast konkurentnosti zemalja sa jeftinijom radnom snagom", rekao je Mlinarević za "Nezavisne novine".
Razvoj proizvodnih kapaciteta istovremeno ima značaj i za tržište rada. Radenko Smiljanić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva Republike Srpske, podržava otvaranje novih pogona za proizvodnju automobilskih dijelova, posebno zbog mogućnosti zapošljavanja.
"Ako postoji mogućnost da se otvori ispostava bilo gdje, te zaposli 100-200 radnika, to podržavam, naravno, uz usklađenost sa zakonom i bitno je da su radnička prava zaštićena", kaže Smiljanić.
Predstavnici poslovne zajednice i prethodnih godina ukazivali su na poziciju BiH kao dobavljača europske automobilske industrije. Među najvažnijim izvoznim tržištima za domaće proizvođače izdvajaju se Njemačka, Austrija i Italija.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.