Pad BDP-a u Federaciji BiH u realnom smislu manji je od očekivanog

Pandemija koronavirusa osnovni je uzrok pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2020. godini ne samo u Bosni i Hercegovini nego i globalno, a obzirom da zvanični podaci još uvijek nisu dostupni, preliminarne analize kretanja BDP-a u 2020. godini ukazuju da bi pad BDP u realnom smislu u Federaciji BiH mogao biti do pet posto, što je nešto više od globalnog pada koji je procijenjen na 4,3 posto, kazao je u razgovoru za Fenu vanjski suradnik u Uredu premijera FBiH Zlatko Hurtić.

No, kako je pojasnio, radi se o manjem padu od očekivanog obzirom da je početkom prošle godine prognoziran pad od oko devet posto, što ukazuje da je ekonomija u Federaciji Bosne i Hercegovine pokazala određenu otpornost.

"Ovdje prije svega mislim na poslovnu zajednicu, odnosno privatni sektor koji je uz značajne vlastite napore, te uz pomoć mjera Vlade uspio izdržati pritisak krize. Nadalje, zahvaljujući mjerama, uspjeli smo sačuvati stabilnost fondova za zdravstveno i penziono osiguranje, te osiguranje od nezaposlenosti. Njihova kontrakcija je iznosila tek 0,7 posto", objasnio je Hurtić.

Smatra da nije moguće uporediti situaciju u BiH sa zemljama Evropske unije, ali zvanična statistika zemalja u regiji i EU te preliminarni podaci ukazuju na drastičniji pad BDP-a i veći rast nezaposlenosti tokom 2020. godine u odnosu na Federaciju BiH.

Hurtić dodaje da je Evropska unija tokom prošle godine doživjela pad bruto domaćeg proizvoda od 6,4 posto, što je najveći u njenoj historiji, a samim tim veći nego tokom Finansijske krize 2009. godine.

"Poslovna zajednica u FBiH je pokazala veliku otpornost i odgovornost, što je dovelo do toga da pad nezaposlenosti bude izrazito manji nego pad našeg BDP-a. Na primjer, na dan proglašenja vanrednog stanja u martu prošle godine, broj zaposlenih u FBiH iznosio je 534.076, dok je krajem godine bio manji za oko 13.500 ljudi ili 2,5 posto", kazao je Hurtić.

Stoga je istaknuo da su mjere Vlade FBiH dale rezultate u smislu stabiliziranja ekonomske situacije i fondova, ali je ponovio da su najveći teret podnijeli poslodavci jer su u cilju održavanja poslovanja kompanije i radnih mjesta uložili značajan dio svojih rezervi.

Posebno je istaknuo da se Federalna vlada nije ponašala populistički kao veći broj zemalja u regiji i Evropskoj uniji i nije išla putem enormnog unutrašnjeg i vanjskog zaduženja te neracionalnog trošenja javnih sredstava, čime je održala nivo zaduženosti i budućih generacija na niskom nivou.

"S tim u vezi nije se išlo u nova zatvaranja, ograničavanja slobode kretanja i poslovanja jer se na primjeru prvog "lockdowna" pokazalo da se radilo o pogrešnom odgovoru na krizu koja za posljedicu ima drastično urušavanje ekonomije i rast zaduženosti", naglasio je Hurtić.

Iznio je i podatak da je rast nezaposlenosti u Federaciji BiH bio daleko manji od očekivanog jer su početkom prošle godine pojedini eksperti i mediji iznosili prognoze da bi se moglo izgubiti i više od 50.000 radnih mjesta, ali pad je bio dosta manji i već se polako bilježe podaci o vraćanju radnih mjesta na nivo prije pandemije.

Na pitanje da li je već sada moguće dati neka predviđanja o kretanju BDP-a u narednom periodu, Hurtić je kazao da prognoze koje se rade s Međunarodnim monetarnim fondom ukazuju da bi se do kraja ove godine mogle zabilježiti pozitivne stope rasta BDP-a.

Međutim, koliki će rast tačno biti zavisit će od nekoliko faktora, napominje Hurtić, uključujući kretanje privatne potrošnje, oporavka osnovnih trgovinskih partnera, turizma i procesa vakcinacije.

"Jedan od uvjeta je također novi paket podrške privredi koji je spremila Vlada FBiH i koji je predviđen ovogodišnjim budžetom. Radi se o pomoći od 150 miliona KM za privredu, 50 miliona KM za podršku zaposlenosti, te transferu kantonima i općinama od 230 miliona KM, od kojih bi značaj iznos trebao biti usmjeren obrtima. To će zahtijevati zaključenje aranžmana s MMF-om, čemu se još uvijek protivi Vlada Republike Srpske", zaključio je vanjski suradnik u Uredu premijera FBiH Zlatko Hurtić.