Plastični proizvodi iz BiH stigli i do Mauritanije

15.02.2021. 08:07 / Izvor: Nezavisne novine
Plastični proizvodi iz BiH stigli i do Mauritanije

Industrija plastike u Bosni i Hercegovini, uprkos pandemiji virusa korona, i prošle godine zabilježila je rast, kojim je dodatno smanjen disbalans između izvoza i uvoza u ovom sektoru.

Industrija plastike u Bosni i Hercegovini, uprkos pandemiji virusa korona, i prošle godine zabilježila je rast, kojim je dodatno smanjen disbalans između izvoza i uvoza u ovom sektoru.

Tako je izvoz plastičnih masa i proizvoda od plastičnih masa iz BiH tokom 2020. godine povećan za 16 miliona KM, dok je istovremeno uvoz smanjen za 39 miliona, govore podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Za razliku od 2019. godine, kada je vrijednost izvezenih plastičnih masa i proizvoda od plastičnih masa iznosila 475.120.095 KM, u protekloj godini ukupna vrijednost izvoza povećana je na 491.293.939 KM.

 S druge strane, tokom 2020. godine  ukupno je uvezeno plastike u vrijednosti od 937.691.753 KM, dok je taj uvoz 2019. godine iznosio 976.743.389 KM.

Najveće količine plastike i proizvoda od plastike iz Bosne i Hercegovine, tokom protekle godine, izvezene su u Njemačku, Hrvatsku, Austriju i Holandiju, a najviše su izvozili građevinske proizvode od plastičnih masa i proizvode za transport i pakovanje robe od plastičnih masa, kao što su čepovi, poklopci, zaklopci i ostali zatvarači od plastičnih masa.

Zanimljivo je da su proizvodi od plastike iz BiH tokom 2020. godine stigli i u Gruziju, Maroko, Mauritaniju u Africi, te Irak.

A lani se najviše uvozilo iz Njemačke, Srbije, Italije i Turske.

Prema novčanoj vrijednosti najviše je uvezeno cijevi, crijeva i pribora za njih od plastičnih masa, zatim šipki, štapova i profilnih oblika od plastičnih masa, kao i ostalih ploča, listova, filmova, folija i traka od plastičnih masa.

Kada je riječ o masi, najviše su uvezeni polimeri etilena u primarnim oblicima, zatim poliacetali, ostali polieteri i epoksidne smole, u primarnim oblicima; polikarbonati, alkidne smole, polialil esteri i ostali poliesteri, u primarnim oblicima, ali i šipke, štapovi i profilni oblici od plastičnih masa.

Neki od ovih proizvoda u BiH su takođe stigli iz udaljenih zemalja: Kenije, Belizea, Kazahstana i Tuvalua.

Uprkos obećavajućem ukupnom skoru, domaći proizvođači lani su zabilježili različite rezultate poslovanja.

Kristina Tabak iz firme "Tabak plast" iz Tomislavgrada, koja se bavi proizvodnjom PVC cijevi, Pehd cijevi, cijevi za kanalizaciju i drugih proizvoda od plastičnih masa, kaže da su tokom protekle godine povećali izvoz uprkos pandemiji.

"S obzirom na cijelu situaciju sa pandemijom virusa korona, mi nismo stajali sa proizvodnjom ni u jednom trenutku i povećali smo izvoz, a sada, krajem 2020. godine i početkom 2021, krenuli smo u proizvodnju većih količina cijevi za kanalizaciju", istakla je Tabakova za "Nezavisne".

S druge strane, Sanja Simeunović iz firme "Euroterm" iz Bijeljine, koja se bavi proizvodnjom poluproizvoda, gotovih proizvoda od plastike, kao i proizvoda po specijalnom zahtjevu, kaže da su tokom prošle godine zabilježili manji izvoz, i to od 50 odsto, a da je i ova godina neizvjesna, kao i samo tržište.

Vitomir Pušić, vlasnik firme "Plastex" iz Srpca, čija je osnovna proizvodnja prerada plastike ekstrudiranjem, ističe da od nekadašnjih 40 radnika sada ima samo četvoro i da razmišlja o zatvaranju firme.

Kaže da su uslovi za poslovanje izuzetno teški.

"Ja sam jedini proizvođač alkaten crijeva u Republici Srpskoj i kao takav nemam posla i moram da otpuštam radnike", konstatovao je Pušić.

Škola u Tešnju

Potrebna znanja za izradu plastičnih proizvoda, sve više traženih na domaćem i stranom tržištu, nedavno je steklo 30 polaznika i polaznica obuke injekcionog brizganja plastike, koja je održana u Tešnju.

Škola za brizganje plastike je dio projekta "Unapređenje konkurentnosti privrednih subjekata na projektnom području kroz pružanje i unapređenje kvaliteta poslovno-razvojnih usluga", koji implementira Agencija za razvoj općine Tešanj, uz podršku Projekta okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG), koji podržava i finansira Vlada Švicarske, a provodi UNDP BiH.

"Svi koji nakon 200 sati obuke polože potrebne testove imaju priliku za zaposlenje", tvrdi Ismar Alagić, direktor Tešanjske razvojne agencije.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital