Savez općina FBiH: Zabrana raspolaganja državnom imovinom blokira projekte

U Fojnici je danas zasjedalo Predsjedništvo Skupštine Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine, gdje su razmatrane teme od značaja za funkcionisanje lokalnih zajednica. Na dnevnom redu našli su se izvještaji radnih tijela Saveza, pitanje donošenja zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, saradnja s međunarodnim partnerima, kao i problem zabrane raspolaganja državnom imovinom, za koji je ocijenjeno da usporava realizaciju infrastrukturnih projekata.

Direktorica Saveza Vesna Travljanin pojasnila je da će članovi Predsjedništva razmatrati izvještaje komisija, odnosno povjerenstava, čiji će predsjednici prisustvovati sjednici. Kako je navela, ta tijela prethodno analiziraju inicijative i pitanja koja dolaze s federalnog, kantonalnog i općinskog nivoa, nakon čega Predsjedništvo odlučuje na osnovu njihovih preporuka.

Posebnu pažnju, prema njenim riječima, zaslužuje pitanje zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, o kojem se duži niz godina vodi rasprava bez konkretnih rješenja na nivou Federacije BiH.

"Riječ je o državnom zakonu koji Federacija nikada nije donijela, dok Republika Srpska ima svoj entitetski zakon. Sve obaveze koje se tiču azila za životinje godinama su pale na općine. Očekujem da ćemo nakon sjednice donijeti zaključak da se obratimo s prijedlogom za donošenje federalnog zakona, kako bi se omogućilo sistemsko rješavanje pitanja azila i drugih obaveza, u skladu s praksom u svijetu", kazala je.

Najavljeno je i učešće predstavnika više institucija i organizacija, među kojima su UNDP i Elektroprivreda Bosne i Hercegovine. Travljanin je istaknula da Savez s UNDP-om sarađuje na određenim projektima, te da će biti upriličene prezentacije, uključujući i projekt utopljavanja objekata u kojem su jedinice lokalne samouprave partneri. Kada je riječ o Elektroprivredi BiH, očekuje se da prezentacija obuhvati teme relevantne za lokalne zajednice.

Među tačkama dnevnog reda su i zdravstveni savjeti, budući da su općine, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, obavezne donijeti pravilnike i formirati zdravstvene savjete s ciljem unapređenja zdravstvenih usluga. Projekat finansira Švicarska razvojna agencija, dok ga Savez realizira u saradnji s Institutom za populaciju i demokratiju (IPD), koji je zadužen za implementaciju.

Predsjednik Predsjedništva Skupštine Saveza Kenan Dautović osvrnuo se na strateške infrastrukturne projekte, naglašavajući Južnu interkonekciju kao jedan od ključnih poduhvata u oblasti alternativnog snabdijevanja plinom. Naveo je da su aktivnosti u vezi s tim projektom intenzivirane, uz angažman Američke ambasade i lokalnih zajednica, ali da Savez još nije dobio konkretan poziv za djelovanje.

"Gdje god dođe do prelaska preko teritorije bilo koje jedinice lokalne samouprave, mi ćemo učestvovati. Međutim, ključno pitanje je zabrana raspolaganja državnom imovinom. Ne samo Južna interkonekcija, nego i brze ceste, autoceste i drugi strateški projekti su zaustavljeni već više od dvije i po godine", rekao je Dautović.

Takvu situaciju ocijenio je neprihvatljivom te ponovo uputio poziv visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu da se izjasni o zahtjevima lokalnih zajednica i precizira status gradskog građevinskog zemljišta kako bi se omogućila deblokada projekata.

"Jedinice lokalne samouprave trpe ogromne budžetske gubitke, što se na kraju odražava na građane. Mi trebamo izdavati građevinske dozvole za te projekte, ali to ne možemo zbog ove zabrane", naglasio je.

Na problem raspolaganja državnom imovinom ukazao je i načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak, navodeći da je takva zabrana posebno ograničavajuća za općine i gradove u Federaciji BiH.

"Ne možete planirati javne radove, od lokalnih cesta i komunalne do energetske infrastrukture, jer uvijek zadirete u nešto što se vodi kao državna imovina. Niko se ne usuđuje otvoriti to pitanje zbog mogućih posljedica", kazao je.

Kao primjer naveo je primjer trafostanice u Kiseljaku koja, kako tvrdi, postoji šest decenija, ali nikada nije imala dozvolu.

"Nakon što je Elektroprivreda izvršila rekonstrukciju i postavila novu trafostanicu i stub, postoji mogućnost da elektroenergetski inspektor stavi objekat van funkcije, čime bi oko 500 domaćinstava ostalo bez električne energije", pojasnio je.

Govoreći o dodatnim poteškoćama, ukazao je na upravljanje riječnim koritima, koja se vode kao državna imovina, zbog čega, prema njegovim navodima, nadležna ministarstva izbjegavaju postupanje. Problem je, kako je naveo, prisutan i kod odlaganja komunalnog otpada, jer se deponije često nalaze na zemljištu koje je evidentirano kao državno, šumsko ili neplodno, ali pod zabranom raspolaganja.

"To se konačno mora riješiti. Nadam se da ćemo u 2026. godini doći do rješenja pitanja državne imovine i svih problema s kojima se suočavaju općine i gradovi u Federaciji BiH", poručio je Mišurić-Ramljak.