Rastu uvoz i izvoz, robni deficit BiH i dalje veći od četiri milijarde

BiH na polju spoljne trgovine u prvih šest mjeseci 2022. godine bilježi bolje rezultate nego godinu ranije, ali je robni deficit i dalje veći od četiri milijarde KM.

Zvanični podaci govore da je po osnovu izvoza BiH prihodovala nešto manje od 10 milijardi KM, dok je istovremeno uvoz robe i usluga iznosio 13,69 milijardi KM.

Prema ocjeni ekonomista, ključni razlog za ovakav bilans jeste poskupljenje robe na svjetskom tržištu, ali kako kažu, i pored toga ovo nisu informacije koje govore o nekom velikom napretku.

Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je značajan rast i uvoza i izvoza.

"U razdoblju januar - jun 2022. godine izvoz je iznosio 9,88 milijardi KM, što je za 39,9 odsto više nego u istom periodu 2021. godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 13,699 milijardi KM, što je za 42,5 odsto više nego u istom periodu prethodne godine", saopšteno je iz Agencije za statistiku BiH.

Pokrivenost uvoza izvozom trenutno je na nivou od 66,3 odsto, ali i pored toga, BiH se suočava sa deficitom u spoljnoj razmjeni.

"Spoljnotrgovinski robni deficit na kraju perioda januar - jun 2022. godine iznosio je 4,611 milijardi KM", navode iz Agencije za statistiku BiH.

Kada je u pitanju spoljnotrgovinski bilans sa zemljama CEFTA, izvoz je u prvih pola godine pretekao uvoz robe i usluga i iznosio je 1,703 milijarde, nasuprot 1,686 milijardi KM, što znači da je pokrivenost razmjene sa ovim državama iznosila 101 odsto.

"Izvoz u zemlje EU je iznosio 6,71 milijardu KM, što je za 39 odsto više nego u istom periodu 2021. godine, dok je uvoz iznosio 7,66 milijardi KM, a to je za 31,7 odsto više nego prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 87,6 odsto", stoji u saopštenju Agencije za statistiku BiH.

Dragan Gligorić, stručnjak za međunarodnu ekonomiju i trgovinu, za "Nezavisne novine" kaže da je porast uvoza i izvoza posljedica porasta cijena, iako se količine uvezene/izvezene robe skoro i ne mijenjaju.

"Imajući u vidu i ograničenje trgovine između Rusije i Evrope, sigurno da je tu bilo i malo preorijentacije na naše domaće tržište", navodi Gligorić.

On ističe i da je dobra vijest što raste i pokrivenost uvoza izvozom.

"Što se tiče trenda porasta pokrivenosti uvoza izvozom, to se dešava već neki period i to je dobra vijest, posebno imajući u vidu da zemlje Balkana imaju visoke deficite tekućeg računa. Smanjenjem razlike između uvoza i izvoza, stvara se šansa da se smanji ukupan spoljni dug BiH, a samim tim i dalje namjere za spoljno zaduživanje", poručio je Gligorić.

Slaviša Raković, ekonomista, saglasan je da su rezultati spoljnotrgovinske razmjene u BiH bolji nego ranije.

"Podaci nisu spektakularni, nisu nešto što bi izazvalo pažnju, ali je činjenica da BiH u datim ekonomskim okolnostima postaje atraktivnija za naručioce robe u raznom smislu", kaže Raković, koji naglašava da se ne smije zanemariti da je deficit i dalje preko četiri milijarde KM.

"Činjenica je da mi imamo taj ogroman deficit i zaista to na kraju krajeva nije ništa što bi nas moglo uvjeriti da smo na putu nekog velikog napretka", zaključio je Raković.