Troškovi života u BiH drastično se razlikuju, Mostar najskuplji

Brojna poskupljenja građani BiH sve teže podnose. Većina njih je zbog enormnog rasta cijena primorana odreći se namirnica i navika bez kojih nekada nisu ni mogli zamisliti dan.

Mostar godinama slovi kao najskuplji grad u BiH. Brojna istraživanja svjedočila su upravo o tome da Mostarci većinu životnih namirnica i usluga plaćaju znatno više nego stanovnici u drugim gradovima BiH, piše Večernji list BiH.

Sudeći prema statističkim pokazateljima, grad na Neretvi nastavlja držati tu neslavnu titulu.

Značajne razlike

Velika poskupljenja životnih namirnica postala su svakodnevica u državama na Balkanu, ali i svijetu. Značajno su poskupjele osnovne životne namirnice poput brašna, ulja, mlijeka i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane. Brojna poskupljenja građani BiH sve teže podnose. Većina njih je zbog enormnog rasta cijena primorana odreći se namirnica i navika bez kojih nekada nisu ni mogli zamisliti dan. Potrošačka košarica za siječanj iznosila je gotovo 3000 KM. Nevjerojatno, shodno standardu života, kažu iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Zanimljivo, prema izračunu struke, Mostar je najskuplji grad u BiH.

"Preksinoć sam se vratila iz Münchena i rekla bih da su cijene niže u Münchenu nego u Mostaru", komentar je jedne od građanki. P

rosječna plaća u BiH u studenome 2022. iznosila je 1175 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH, a minimalna je oko 600 KM. Mjesečni troškovi života četveročlane obitelji, i to bez stanarine, prema podacima portala Nubeo, najveće svjetske baze podataka o troškovima života, iznose 3171 KM. Ako računamo da su prihodi dva člana obitelji na razini prosječnog mjesečnog iznosa, dolazimo do iznosa od 2350 KM – što je i dalje nedovoljno da se pokriju mjesečni troškovi četveročlane obitelji. Nedostaje im 821 KM. Što je gotovo još jedna plaća. Valja naglasiti kako troškovi života, kao i mjesečni prihodi, prema Numbeu, variraju od grada do grada u BiH.

Četveročlanoj obitelji u Mostaru mjesečno je potrebno 3506 KM, odnosno 302 KM više nego onoj koja živi u Tuzli, čiji su mjesečni troškovi 3204 KM. Ni život samaca nije "jeftiniji". U Mostaru im mjesečno treba 1014 KM, Sarajevu 1037, Banjoj Luci 979 KM, Tuzli 957 KM. Prema Numbeu, u restoranu srednje klase u Mostaru za dvije osobe potrebno je izdvojiti 51,25 KM, u Sarajevu 50, kao i u Banjoj Luci, 48 u Tuzli te 30 KM u Zenici, što znači da je ručak za dvije osobe u Mostaru skuplji za 21,25 KM nego u Zenici.

Mostarci najviše novca izdvajaju i za kilogram riže. Prema pokazateljima, za kilogram ovog proizvoda u Mostaru potrebno je izdvojiti 3,31 KM, Sarajevu 2,91 KM, Zenici 2,30 KM, Tuzli 2,70 te 3 KM u Banjoj Luci. Kada je pak riječ o mesu, za kilogram govedine Mostarci izdvajaju čak 3,76 KM više nego Zeničani. Kilogram ovoga mesa u Mostaru stoji 17,26 KM, Sarajevu 16,74 KM, Zenici 13,50 KM, Tuzli 16,71 KM te 17,09 KM u Banjoj Luci. Za kilogram lokalnog sira građani Sarajeva izdvajaju 2,44 KM manje nego oni u Mostaru, a u Zenici 6,88 KM manje nego u gradu na Neretvi. Kilogram lokalnog sira u Banjoj Luci stoji 11,54 KM, Tuzli 10,70, Zenici 9,50 KM, Sarajevu 13,94 KM te 16,38 KM u Mostaru. Cijene kilograma pilećeg filea bitno se ne razlikuju od grada do grada. U Sarajevu kilogram stoji 12,80 KM, Mostaru 12,26 KM, Tuzli 11,79 KM, Banjoj Luci 11,81 KM, dok je u Zenici najjeftiniji i iznosi 9,50 KM.

Kada je u pitanju prijevoz, za jednosmjernu kartu lokalnim prijevozom Sarajlije izdvajaju 1,60 KM, Mostarci 2 KM, Zeničani 1,50, Tuzlaci 2 KM te 2,30 KM Banjolučani. Redovita mjesečna karta lokalnim prijevozom u glavnom bh. gradu iznosi 53 KM, Mostaru 50,50, Zenici 45 KM, Tuzli 52,50 i u gradu na Vrbasu 57 KM.

Turistička destinacija

Ekonomski stručnjaci objašnjavaju da svaka lokalna sredina ima određene tržišne odnose, a to podrazumijeva i cijene, a Mostar je, kažu, turistička destinacija. - Uglavnom, gdje imate mnogo turista, razvijen turizam i gdje se grad primarno oslanja na turizam, to se obično veže uz visoke cijene. To je slučaj bilo gdje drugdje u svijetu. Druga bitna stvar je da kada promatramo industrije, pogotovo prerađivačke, uglavnom su locirane sjevernije - navodi ekonomski stručnjak Admir Čavalić. Građani poručuju kako turizam ne treba biti opravdanje da cijene namirnica u ovom dijelu BiH budu najviše.

"Ako će se pozivati na taj turistički dio, onda neka stave zasebne cijene za građane, a zasebne za strance, kao što to Dubrovnik radi, recimo", kažu. Bh. građani s prosječnim primanjima svakodnevno se iz srednjeg staleža prelijevaju u kategoriju onih koji jedva preživljavaju. Kažu da ni minimalac od tisuću maraka nije dovoljan za preživljavanje. Većini građana u BiH zbog rasta potrošačkih cijena jedino što preostaje kao metoda osiguravanja kratkoročnog punjenja kućnog proračuna jesu krediti. Prema podacima Centralne banke BiH, građani BiH su kod komercijalnih banaka zaduženi gotovo 11 milijardi KM, a 70% od tog broja su nenamjenski potrošački krediti.

"Dignem kredit da izmirim obveze i da bismo preživjeli. Imam dijete, a kartica mi je uvijek u crvenom. Dok dignem plaću, platim račune, djetetu mjesečnu kartu za autobus, nema šanse da se preživi opet do iduće plaće. Što ćeš, mora se preživljavati", jedna je od bh. životnih priča.