Inflacija raste, domaća proizvodnja stagnira, a građani nezadovoljni

Cijene osnovnih životnih potrepština u Bosni i Hercegovini konstantno rastu. Pojedine namirnice bh. građani plaćaju više u odnosu na komšije u Srbiji i Hrvatskoj. Svima bi lakše bilo kada bi se povećala domaća proizvodnja, ali nedostaje podrška nadležnih, kažu poljoprivrednici. Istovremeno, ne možemo se pohvaliti ni vanjsko-trgovinskom razmjenom, jer je pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini bila tek 25%.

Izašao bih iz svoje kože da mogu’, govori nam Mirsal Nukić i pokazuje nekoliko jabuka koje je kupio. Njegova penzija i vojna invalidnina zajedno čine oko 650 KM, pa u 77. godini još uvijek ponekad radi kao moler.

”Evo režije su mi došle prošli mjesec 453 marke, a penzija bila tada, ta zadnja, 495KM. Predzadnja penzija, bila je veća režija za 26 KM nego penzija od 442 KM. Eto, to samo mađioničari mogu. Ali eto žena devera, skuha za dva dana”, kaže Mirsad Kukić.

Plate i penzije bh. građana tradicionalno su među najnižim u regiji. Ali u pogledu cijena namirnica, BiH je u vođstvu.

Između ostalog, brašno plaćamo skuplje od susjedne Srbije za 20 feninga. Ulje više za 10, odnosno za 25 od Hrvatske. Šećer je jeftiniji u Srbiji za skoro pola marke. Koliko će se izdvojiti za hranu, najveća je briga bh građana.

”Većini ljudi je dosta teško živjeti, da moraju dobro paziti koliko troše za hranu, režije, jako je veliko opterećenje. Nedovoljno je socijalnih pomoći socijalnim kategorijama, jer imamo jednu klasu ljudi koji solidno rade i zarađuju, ali njih je 10-20%.”

”Koliko god čovjek da ima novca, morao je uvijek razmišljati, a sad su baš takva vremena da se sve mora gledati, šta je isplatnije, bez čega možemo. Nije nam svakome isto.”

”Ali šta ćemo, samo osmijeh i idemo dalje. Ne možemo ništa uraditi.”

Lakše bi se živjelo, ukoliko bi se ojačala domaća proizvodnja. Ali, prema posljednjim podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, naša država nije konkurentna na tržištu. (GFX) Trgovinski deficit poljoprivredno-prehrambenog sektora u prošloj godini bio je 3,3 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je tek 25%. Izvoz je porastao za 15%, a uvoz skoro duplo, čak za 28%.

Na začelju smo i u regionu. Pa tako, u saradnji sa našim najvažnijim spoljnotrgovinskim partnerima, Srbijom i Hrvatskom, komšije bilježe bolje rezultate. (GFX) Najviše smo tokom prošle godine izvozili u Srbiju, oko 200 miliona KM, a uvezli 1,1 milijardu. U Hrvatsku smo izvezli oko 191 milion, Hrvati na bh. tržište 994 miliona. Uvozimo inflaciju, kažu iz udruženja potrošača.

”Mi smo otvoreno tržište, faktički gledajući iz perspektive nas koji kupujemo, može svako da prodaje. Sad kada gledamo drugu stranu, koliko naši proizvođači mogu da izađu vani, e to je problem. Npr, svi ti odakle mi uvozimo, ne samo da uvozimo robu, nego mi da uvezemo i inflaciju, koju oni na neki način ublažavaju tako što se umeša država, i nadoknađuje im kroz razne subvencije”, kažu iz Udruženja potoršača Zvono iz Bijeljine.

Sa druge strane, iako smo ‘plodno tlo’, naša poljoprivredna proizvodnja je veoma skupa, navodi Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika FBiH.

”Mi imamo uslove i sve da možemo proizvesti dovoljno koliko treba našim građanima i da dosta toga bude za izvoz, ali ne možete kada su mala izdvajanja. Mi sipamo gorivo u traktore kao da sipamo u najskuplje aute. Mali podsticaji, neredovni, i logično je da nam proizvodnja propada”, dodaje Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprovrednika FBiH.

I dok se iščekuju određene olakšice koje bi povećale proizvodnju, krajnji potrošač će na kraju platiti najveću cijenu.