Vlada RS intenzivirala je aktivnosti na privlačenju stranih investicija, prije svega u energetskom sektoru i putnoj infrastrukturi, od kojih se do 2020. godine očekuje priliv veći od sedam milijardi KM.
RS je ove godine ušla u više velikih investicionih aranžmana od kojih je najznačajniji potpisani sporazum predsjednika RS Milorada Dodika s ruskim "Gazpromom" o izgradnji kraka gasovoda "Južni tok", koja treba da počne kada glavni pravac gasovoda iz Rusije prema zapadnoj Evropi dođe do Srbije.
Iako je investiciona vrijednost projekta "Južni tok" i dalje teško mjerljiva s obzirom na to da tek predstoji izrada studija i "mape puta" gasovoda, postoje procjene o ulaganju oko 200 miliona eura. Energetski stručnjaci slažu se u ocjeni da je projekat revolucionarnog karaktera, jer će omogućiti jeftiniji energent za privredu i uticati na buduću gasifikaciju gradova u RS.
Dušan Bogdanović, stručnjak za energente, kazao je da je izvjesni dolazak "Južnog toka" u RS od izuzetne važnosti, posebno u uslovima ekonomske krize, jer će pridonijeti uspostavljanju energetske stabilnosti RS.
"Ključni benefiti će se ogledati u snabdijevanju gasom privrede i građana, zatim naplati tranzitnih taksi i upošljavanju velikog broja radnika na izgradnji", istakao je Bogdanović.
Ruske kompanije "Gazprom" i "Zarubežnjeft" preko svojih firmi u RS sprovode i istraživanje ležišta sirove nafte i gasa u šta će biti uloženo 230 miliona dolara. Predrag Radanović, direktor zajedničke firme "Jadran Naftagas" iz Banjaluke, koja je dobila koncesiju na 29 godina, rekao je da su procjene da u RS ima najmanje deset miliona tona nafte koja se može ekonomski eksploatisati.
Od infrastrukturnih projekata u RS izdvaja se nedavno započeta izgradnja autoputa Banjaluka - Doboj, tačnije dionice od Prnjavora do Doboja dužine 36 kilometara, koju RS finansira kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Za izvođače radova na tenderu su izabrane građevinske kompanije "Integral inženjering" iz Laktaša i "Granit" iz Skoplja, koje su dostavile najpovoljniju ponudu od 180 miliona eura, te imaju rok izgradnje do sredine 2015. godine.
Vlada RS je obezbjedila finansiranje i druge dionice autoputa, od Banjaluke do Prnjavora, preko Evropske investicione banke (EIB) koja će "zeleno svjetlo" na kredit dati početkom iduće godine. U međuvremenu bi Javno preduzeće "Autoputevi RS raspisalo javni poziv za izbor najpovoljnijeg izvođača. Ova dionica će biti skuplja od dionice Prnjavor - Doboj zbog većeg broja nadvožnjaka i putnih petlji, te potrebe izgradnje mosta preko Vrbasa, zbog čega se okvirno procjenjuje na oko 200 miliona eura.
Pored toga, planirana je i izgradnja drumskog koridora 5c koji prolazi kroz RS na dionici Doboj - Vukosavlje dužine 46,6 kilometara. Procjena vrijednosti te izgradnje još se ne iznosi, ali bi mogla, ukoliko kilometar bude iznosio kao započeti pravac Prnjavor - Doboj, iznositi oko 230 miliona eura.
Kada je riječ o elektroenergetskom sektoru, završene su sve pripremne radnje za početak izgradnje termoelektrane Stanari kod Doboja u vrijednosti od 350 miliona evra. Projekat, ukupne vrijednosti 550 miliona eura, pored izgradnje termoelektrane instalisane snage 300 megavata, predviđa i ulaganja u povećanje kapaciteta Rudnika lignita Stanari. Puštanje u rad termoelektrane planirano je za početak 2016. godine.
Najvredniji termoenergetski projekat biće, ipak, izgradnja termoelektrane Ugljevik 3, instalisane snage 600 megavata, i iskop novog rudnika uglja, zbirne procijenjene vrijednosti 700 miliona eura. Početak izgradnje TE najavljen je za prvo tromjesečje iduće godine. Investitor u Ugljeviku je firma "Comsar Energy" ruskog milijardera Rašida Sardarova, koji je, pored toga, najavio i izgradnju hidroelektrane Mrsovo na Limu snage 42 megavata u vrijednosti od 100 miliona eura.
Ekonomisti ističu da RS upravo najvećim potencijalima raspolaže u hidroenergetskom sektoru, gdje su ključne investicije usmjerene ka rijeci Drini, na kojoj je do sada uplanirana izgradnja novih sedam hidroelektrana. Vlada RS i "Elektroprivreda RS" su prije dva dana potpisale ugovor o strateškom partnerstvu s njemačkom kompanijom "RWE Innogy", dijelom energetske grupacije RWE. Projekat okvirne investicione vrijednosti od 460 miliona eura predviđa izgradnju četiri hidroelektrane na gornjem slivu Drine - Buk Bijela, Foča, Paunci i Sutjeska ukupne instalisane snage 260 megavata i godišnje proizvodnje 760 gigavat-časova struje. Početak izgradnje HE Buk Bijela, kao prvog objekta u nizu, planiran je za septembar 2014. godine.
Još vredniji energetski projekat procijenjene investicije od 800 miliona eura planiran je na srednjem toku Drine, a sprovode ga zajedno elektroprivrede RS, Srbije i Italije. Projekat predviđa izgradnju tri hidroelektrane - Dubrava, Tegare i Rogačica, ukupne snage 320 megavata i godišnje proizvodnje 1.200 gigavat-časova struje koju bi u potpunosti otkupljivali Italijani. Prema utvrđenim principima ulaganja u zajedničku firmu koja bi upravljala hidroelektranama, italijanska kompanija "Seci Energia" bi imala 51 odsto učešća, a elektroprivrede RS i Srbije po 24,5 odsto.
Zdravko Milovanović, ekspert za elektroenergetiku i profesor Mašinskog fakulteta u Banjaluci, kaže da će RS sa izgradnjom najavljenih energetskih objekata postati značajan izvoznik električne energije, u okolnostima kada region jugoistočne Evrope vapi za strujom.
"Izgradnja termoenergetskih i hidroenergetskih objekata u Stanarima, Ugljeviku i na Drini uposliće i mnoga domaća građevinska preduzeća i naše radnike, donijeti dodatni novac opštinama kroz ubiranje naknada, što će imati pozitivan efeket na ekonomiju RS", naglasio je Milovanović.
Ulaganja u naftnu industriju
Na tek započete i planirane projekte mogu se pridodati i predstojeća četvorogodišnja dinamika ulaganja ruskog "Zarubežnjefta" u preuzeta tri preduzeća naftne industrije RS u iznosu od čak 743 miliona eura.
Većina tih investicija biće usmjerena na podizanje kapaciteta Rafinerije nafte Brod i Rafinerije ulja Modriča, obezbjeđenje logistike plasmana gotovih proizvoda, te širenje mreže benzinskih pumpi.
