Trgovina u eurozoni

Slovenija u martu među državama EU s najvećim padom maloprodaje

07.05.2023. 08:23 / Izvor: seebiz.eu
Slovenija

Slovenija u martu među državama EU s najvećim padom maloprodaje.

Obim trgovine na malo u eurozoni u martu je na mjesečnom nivou smanjen za 1.2 odsto, a u EU za 1.1 odsto.

U međugodišnjem poređenju pala je za 3.8 odnosno 4.1 odsto, objavio je danas evropska statistička kancelarija "Eurostat".

U međugodišnjem poređenju Slovenija bilježi jedan od najvećih padova među zemljama EU; iznosila je 12.8 odsto.

U međumjesečnom poređenju obim maloprodaje hrane, pića i duhana u europodručju pao je za 1.4 odsto, a neprehrambenih proizvoda za 1.1 odsto.

U međuvremenu je prodaja motornih goriva porasla za 1.6 odsto.

U EU je prodaja hrane, pića i duhana smanjena za 1.2 odsto, a neprehrambenih proizvoda za 1.1 odsto.

Prodaja motornih goriva porasla je za jedan odsto.

Među zemljama za koje je "Eurostat" imao podatke najveći mjesečni pad bilježe Letonija (-2.7 odsto), Njemačka i Poljska (obje -2.4 odsto) te Luksemburg (-1.9 odsto).

Najveći mjesečni rast imali su Rumunija (+2.9 odsto), Portugal (+2.3 odsto) i Irska (plus jedan odsto).

U međuvremenu je u Sloveniji zabilježen mjesečni rast od 0.3 odsto.

Na godišnjem nivou prodaja hrane, pića i duhana u eurozoni pala je za 6.8 odsto, a prodaja neprehrambenih proizvoda za 2.2 odsto.

Prodaja motornih goriva bila je 3.5 odsto veća nego u martu prošle godine.

U EU je prodaja hrane, pića i duvana smanjena za 6.6 odsto na godišnjem nivou, neprehrambenih proizvoda za 3.2 odsto, a prodaja motornih goriva porasla je za 2.8 odsto.

U međugodišnjem poređenju najveći pad zabilježile su Estonija (-13.5 odsto), Mađarska (-13.2 odsto) i Slovenija (-12.8 odsto).

Najveći rast evropski statističari bilježe u Španiji (+10.8 odsto), Rumuniji (+7.2 odsto) i Kipru (+5.6 odsto).

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital