BDP u BiH u porastu, ali nedovoljno za primjetan rast životnog standarda

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (BiH) objavila je danas preliminarne rezultate obračuna bruto domaćeg proizvoda (BDP) za drugi kvartal 2023. godine.

Međutim, šta je tačno BDP? U makroekonomiji, najčešći način na koji ekonomisti i kreatori politika procjenjuju stanje ekonomije jedne zemlje je da analiziraju BDP. BDP se odnosi na vrijednost svih usluga i dobara proizvedenih u zemlji u toku godine dana.

BDP je važan alat za procjenu koliko dobro, ili loše, ekonomija jedne zemlje posluje. Pomaže preduzećima da odluče kada će se proširiti i zaposliti više ljudi, a vladi omogućava da utvrdi koliko može priuštiti da uvede poreza i troši.

Većina ekonomista, političara i biznisa voli da vidi stalni rast BDP-a jer to obično znači da ljudi troše više, otvaraju se dodatna radna mjesta, plaćaju više poreza i radnici dobivaju bolje plate.

Kada BDP pada, to znači da se ekonomija smanjuje – što je loša vijest i za preduzeća i za radnike. Ako BDP padne dva kvartala zaredom, to je poznato kao recesija, što može dovesti do zamrzavanja plata i gubitka poslova.

Općenito, rast BDP-a iznad 2-3 posto godišnje smatra se solidnim, a rast iznad 4-5 posto može se smatrati visokim. Međutim, važno je napomenuti da sama stopa rasta BDP-a ne daje potpunu sliku ekonomske dobrobiti. Važno je također uzeti u obzir kvalitetu života građana, smanjenje nejednakosti, očuvanje okoliša i druge faktore.

Pored toga, stopa rasta BDP-a treba biti održiva i ne smije biti praćena inflacijom ili ekonomskim neravnotežama. Također, važno je da rast BDP-a bude inkluzivan, što znači da koristi svim slojevima društva.

Prema najnovijim podacima, realni rast BDP-a u drugom kvartalu 2023. godine u Bosni i Hercegovini iznosio je 1,2 posto u poređenju s istim kvartalom prethodne godine. Osim toga, desezoneirana serija podataka pokazuje rast BDP-a od jedan posto u odnosu na prethodni kvartal.

Iako je ovaj rast dosta skroman, ipak nije nezanemariv, posebno u kontekstu rastuće inflacije i geopolitičke situacije u BiH.

Kada se posmatraju različite sektore ekonomije, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u sektoru informacija i komunikacija, i to čak šest posto. Ovaj sektor postaje sve važniji s obzirom na digitalnu transformaciju društva.

Agencija za Statistiku BiH također je predstavila procjene BDP-a za 2022. godinu, procijenjenog rashodnim pristupom. Prema tim procjenama, BDP za 2022. godinu iznosio je 45.518 miliona KM, što predstavlja nominalni rast od 13,71 posto u odnosu na 2021. godinu. U realnim vrijednostima, to ukazuje na rast od 3,82 posto, no isto tako otkriva i rast cijena od 9,52 posto.

Bruto investicije u stalna sredstva, koje čine 22 posto BDP-a, dosegle su 10.081 miliona KM u 2022. godini, što predstavlja nominalni rast od 20,02 posto, dok su u cijenama prethodne godine ostvarile rast od 0,3 posto.

U pogledu međunarodne trgovine, izvoz roba i usluga u 2022. godini u odnosu na 2021. bilježi i nominalni i realni rast u iznosu od 31,73 posto odnosno 11,99 posto, dok uvoz roba i usluga u istom razdoblju zabilježio je nominalni rast od 33,77 posto i 6,21 posto posmatrano u realnim vrijednostima.

Ovi podaci ukazuju na dinamičnu ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, dok se istovremeno suočava s izazovima povećanja cijena potrošačkih dobara. Kako se godina bliži kraju, nadamo se da će ekonomske aktivnosti nastaviti rasti, ali će biti potrebno pažljivo upravljati inflacijom kako bi se očuvala stabilnost na tržištu.