Elektroprivreda BiH ostvarila u 2023. godini gubitak od čak 140 miliona KM

Elektroprivreda BiH ostvarila je u 2023. godini gubitak od čak 140 miliona KM, objavljeno je u godišnjem izvješaju na Sarajevskoj berzi.

Godinu ranije kompanija je poslovala pozitivno, s dobiti od oko šest miliona KM. Dramatičan gubitak u 2023. posljedica je velikog smanjenja prihoda koji su prošle godine iznosili tek oko milijardu i 166 miliona KM. Godinu ranije iznosili su milijardu i 307 miliona KM.

Osim pada prihoda, došlo je do rasta rashoda koji su za godinu dana porasli na sa milijardu i 296 miliona KM na milijardu i 307 miliona km za godinu dana.

Podsjetimo, iz EPBiH već najavili da će poslovati s gubitkom u 2023. U decembru su iz EPBiH rekli da će u 2023. godini gubitak iznositi više od 80 miliona KM.

"Jedan od osnovnih razloga za gubitke je kontinuirano smanjenje isporuka uglja iz rudnika Koncerna EPBiH. Zbog toga je proizvodnja električne energije značajno manja, bilansni viškovi su porazno opali i nisu ostvareni prihodi koji su planirani, koji, također, trebaju nadomjestiti nisku cijenu električne energije za javno snabdijevanje", rekao je krajem prošle godien direktor EPBiH Sanel Buljubašić.

 

"Ako poredimo rezultat poslovanja sa prethodnom 2021. godinom, ključni pozitivni faktori bili su rast cijena prodaje u trgovini i tržišnom snabdijevanju, veći efekti po osnovu kupoprodaje  energije i veći prihodi u distributivnoj djelatnosti po osnovu priključaka i drugih usluga. Najznačajnije negativne okolnosti/faktori u odnosu na 2021. godinu bili su: manji obim proizvodnje (12,4% ukupno) što je smanjilo raspoložive količine za profitabilnu prodaju kroz djelatnost trgovine, a značilo visoke troškove nabavke električne energije za saniranje energetskih deficita, povećane prosječne cijene topline uglja i prevoza uglja uz povećani specifični utrošak topline uglja i tečnih goriva u TE, visoki rashodi od umanjenja vrijednosti stalnih sredstava (IUT i ulaganja u ZD rudnike) i troškova rezervisanja za sudske sporove, povećane cijene nabavke havarijske energije i cijene nabavljene energije debalansa, porast troškova materijala, rezervnih dijelova, usluga i radne snage, pretežno zbog inflatornih kretanja", navode iz EPBIH.

BROJNI RAZLOZI 

Napominju da su razlozi za ovakvo poslovanje prvenstveno posljedica pandemije Covid-19, tokom 2020. godine došlo je do pada cijena energije u odnosu na nivo tržišnih cijena u prethodnih par godina, kada je bio prisutan trend povećanja cijena energije (kako sadašnjih tako i za buduće isporuke) na domaćem, regionalnom i evropskom tržištu električne energije.

Tokom 2021. godine dolazi do rasta tržišnih cijena energije za buduće isporuke kako u samoj 2021. godini, tako i za naredne godine, tj. godine ovog planskog perioda. Rast je posebno izražen u II polugodištu 2021. godine kada u cijelom svijetu dolazi do rasta cijena energenata, ali i raznih drugih dobara, te se dogodio jedan od najvećih ekonomskih poremećaja u zadnjih 20-ak godina.

Početkom 2022. godine cijene su prilično varirale i to u korelaciji sa kretanjem cijene plina, a uz prisutnu političku i vojnu neizvjesnost u vezi Ukrajine. Pred kraj februara došlo je do ratnog sukoba (invazija vojnih snaga Rusije) na području Ukrajine, što je, uz sve druge posljedice, dovelo i do snažnih poremećaja na energetskim, finansijskim i tržištima roba/sirovina. Desio se novi intezivan rast cijena el. energije, gasa i naftnih derivata gdje su u toku marta 2022. godine ostvareni rekordno visoki nivoi tržišnih cijena električne energije.

"Već početkom 2023. godine došlo je do pada cijena električne energije, čiji trend se nastavio do kraja godine, odnosno perioda kada je finiširana izrada ovog Plana (februar 2024. godine) te su pale na nivo iz jula 2021. godine", navodi se u dokumentu Elektroprivrede BiH.

Tokom 2022. godine i 2023. godine nabavna cijena topline uglja iz rudnika u vlasništvu EP BiH (7 ZD) i Federacije BiH (RMU Banovići) za potrebe TE u sastavu EP BiH povećana je za preko 60% u odnosu na nivo sa kraja 2021. godine, a pri tome nije došlo do korekcije cijena el. energije za kategorije potrošača na javnom snabdijevanju (Domaćinstva i Ostala potrošnja na 0,4 kV naponu). Prosječna prodajna cijena za komponentu energije kod kategorije Domaćinstva ostala je na istom nivou (utvrđen krajem 2014. godine, primjeni od 01.01.2015. godine) i daleko je niža od proizvodne cijene (na godišnjem nivou) koja je povećana tokom 2023. godine u odnosu na 2022. i 2021. godinu. Došlo je do rasta cijena komponente energije na tržišnom snabdijevanju za oko 20% u odnosu na prethodne godine s tim da su i ove cijene limitirane (i trenutno daleko ispod tržišnih) izmjenama Zakona o električnoj energiji (usvojene krajem 2021. godine) i posljedičnim odlukama Vlade FBiH iz 2022. godine (posebne odluke za obje godine) o ograničavanju povećanja cijena snabdijevanja električnom energijom za kvalifikovane kupce. Ograničavanje povećanja cijena na tržišnom snabdijevanju je novom odlukom Vlade FBiH primjenjeno i na 2024. godinu, a ovim Planom je pretpostavljeno da se odluka o ograničenju rasta cijena neće donositi i za 2025., odnosno 2026. godinu.

Sa druge strane, osim rasta cijene uglja, u toku 2022 i 2023. godine povećane su cijene drugih sirovina, energenata, materijala, usluga i rada, a došlo je i do značajnog rasta cijena nabavljene energije iz obnovljivih izvora i energije za havarijske situacije. Dodatne otežavajuće okolnosti su nepromjenjene cijene za distributivnu mrežarinu (nisu se mijenjale od jula 2011.godine), te obaveza pokrića pripadajućeg dijela prenosnih gubitaka po netržišnoj cijeni što negativno utiče na finansijski rezultat Društva. 

"Sigurno je da će u narednih 2-7 godina biti uvedeno plaćanje taksi ili sličnih naknada na CO2 emisije iz termoelektrana na prostoru BiH, a na Državi i EP BiH je da se izbore da to bude postepeno i uz što manje troškove. Sa druge strane, Bosna i Hercegovina i EP BiH moraju pokazati i dokazati spremnost da redukuju emisije CO2 shodno globalnim trendovima, a što će biti konkretizovano kroz Nacionalni energetski i klimatski plan BiH (NECP BiH), koji je u pripremi. U cilju pripreme za ovaj period, EP BiH je počev od 2021. godine implementirala šemu internog obračuna CO2, na osnovu koje se postepeno povećava proizvodna cijena, a tako utvrđeni trošak proizvodnje interno alocira i rezervira za projekte koji potpadaju pod proces dekarbonizacije", ističe se u planu Elektroprivrede.

ANALIZA OKRUŽENJA

Analizirajući otvaranje tržišta u BiH može se reći da je, u odnosu na ostale zemlje u okruženju, BiH specifična po tome što odmah na početku otvaranja tržišta ima tri postojeće elektroprivredne kompanije, za razliku od ostalih zemalja u okruženju koje su imale samo po jednu vertikalno integrisanu elektroprivrednu kompaniju.

"Pored tri elektroprivrede u BiH registrirovano je još preko 20 kompanija koje imaju licencu snabdijevanja II reda/unutrašnje trgovine i/ili licencu za međunarodnu trgovinu koje im omogućavaju da obavljaju djelatnost trgovine u BiH i snabdijevanja kvalifikovanih kupaca. Neke od njih su se počele baviti i snabdijevanjem krajnjih kupaca obzirom da su stvorene ključne tehničke i regulatorne pretpostavke za promjene snabdjevača, posebno kroz primjenu novih Tržišnih pravila i koncepta pomoćnih usluga. Navedeno je dovelo EP BiH, ali i ostale „državne“ elektroprivredne kompanije u jednu sasvim novu poziciju", ističe se u analizi okruženja EPBIH.

RIZICI

U trogodišnjem periodu 2024.-2026. godine EP BiH će u svom poslovanju biti suočena sa određenim rizicima kao i sa uspostavom instrumenata za upravljanje rizicima.

Najvažniji uticajni faktori na buduće poslovanje su tržišne cijene električne energije i cijene za javno i tržišno snabdijevanje, cijene uglja i ostalih ulaznih faktora proizvodnje te loše tehnološko i finansijsko stanje većine ZD rudnika. S druge strane, postoji rizik i rasta naknada, posebno uvođenja taksi za emitovanje CO2. 

Finansijske projekcije pokazuju relativno slab razvojni potencijal EP BiH i mogućnost za intenziviranje kapitalnih investicija, ali isto tako i značajne rizike i visoku osjetljivost na promjene cijena uglja i električne energije. Veliki je broj nepoznanica i uticajnih faktora koji će uticati na broj projekata, vremenski raspored i modele realizacije.

PREDNOSTI I ŠANSE

Kao šansa su prepoznati i potencijali za korištenje energije vjetra i solarne energije na prostoru djelovanja EP BiH. U fazi razvoja je preko 10 projekata koji se odnose na vjetroelektrane i fotonaponske elektrane (od toga većina na zemljištu na lokacijama ZD rudnika).

"Postoji potencijal za izgradnju kapaciteta do 2030. godine od skoro 450 MW snage i godišnjuproizvodnju od blizu 900 GWh, ali isto podrazumijeva i značajna ulaganja (preko 1 mlrd KM). Ovim Planom se daje zadatak Upravi i drugim nadležnim u EP BiH da poduzmu potrebne aktivnosti kako bi se evidentni potencijal iskoristio što je posebno bitno za budućnost i dugoročni opstanak kompanije u situaciji kada se termo kapaciteti reduciraju, uvažavajući nužnost energetske tranzicije", smatraju u EPBIH.

PLAN ULAGANJA 2024 - 2026 

Planom ulaganja su predviđena ulaganja u iznosu od blizu 1,7 mlrd KM, gdje bi se isto realizovalo pretežno iz kreditnih sredstava, ali i uz značajno učešće vlastitih sredstava za ulaganja u iznosu od 0,69 mlrd KM koja bi se trebala obezbjediti kroz poslovne aktivnosti te iz već postojećih novčanih sredstava (gotovina i depoziti) sa krajem 2023. godine.

Dugoročni strateški i prioritetni cilj je realizacija novih proizvodnih pogona iz OiE.

"S tim u vezi posebno značajna planirana ulaganja se odnose na izgradnju više solarnih elektrana na već utvrđenim lokacijama. Za ulaganja u vezi postojećih proizvodnih objekata skoro u cjelosti su predviđena vlastita sredstva. Da bi se ostvario predviđeni plan ulaganja biti će potrebno da se pored navedenih sredstava obezbjede i nedostajuća sredstva u iznosu 392 mil. iz eksternih izvora sredstava. Sve navedeno je značajno ako se želi na dugi rok očuvati trenutna situacija da se vlastitom proizvodnjom mogu podmiriti potrebe kupaca na svom području snabdjevanja", navodi se u planu.

Planom su predviđena i ulaganja u zavisna društva rudnike uglja u iznosu od 25,2 mil. KM te još 0,5 mil. KM za dokapitalizaciju ostalih društava.

Kada je u pitanju Plan ljudskih resursa planirano je da prosječni broj radnika bude veći od ostvarenog (u prosjeku) za 2023. godinu i to na način da prijemi novih radnika budu veći u odnosu na prirodni odliv (penzionisanje i dr) kako bi se broj radnika približio sistematizovanom i riješili uočeni problemi uzrokovani deficitom radnika u značajnom broju organizacionih jedinica.

Po usvajanju Plana na Skupštini Društva pristupilo bi se usvajanju planova djelatnosti i podružnica, te Plana Direkcije, a isti bi bio važna podloga i za Plan nabavki. Također, planske veličine će se unijeti u odgovarajuće poslovne aplikacije kako bi se omogućilo praćenje Plana i izvještavanje o realizaciji istog.

Uprava Društva je na 50. sjednici održanoj 28.02.2024. godine utvrdila nacrt, a Nadzorni odbor JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo je na 22. sjednici, održanoj 07.03.2024. godine utvrdio prijedlog Plana poslovanja Društva za period 2024.-2026. godina i uputila ga Skupštini Društva na odlučivanje.