Niska iskorištenost potencijala

Ulaganja u solarnu energiju viša nego u sve druge izvore električne energije zajedno

07.06.2024. 10:12 / Izvor: Bloombergadria.com
solarna energija

Kompanije i vlade širom svijeta povećavaju izdvajanja za proizvodnju čiste energije kako bi smanjile emisije ugljika.

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), ulaganja u solarnu energiju nadmašuju ulaganja u sve ostale izvore električne energije zajedno, te bi ove godine trebala dosegnuti pola triliona dolara.

Najveće svjetsko tijelo za istraživanje energije predviđa da će globalna ulaganja u čistu energiju ove godine dosegnuti dva triliona dolara, što je dvostruko više od iznosa koji se ulaže u fosilna goriva.

Prvi solarni paneli u Evropi počeli su se postavljati prije više od dvadesetak godina. S obzirom na procijenjeni radni vijek od oko 30 godina, bliži se trenutak kada će prvi postavljeni paneli postati otpad.

Pravilno upravljanje solarnim otpadom ključno je za održivost obnovljivih izvora energije.

Jelena Zindović, viša analitičarka korporativnih finansija Bloomberg Adrije, pojasnila je ranije kako se region i dalje značajno oslanja na fosilna goriva za proizvodnju električne energije, posebno u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, gdje fosilna goriva čine više od 60 posto.

Nasuprot tome, Slovenija i Hrvatska imaju manji udio fosilnih goriva, uglavnom zbog nuklearne proizvodnje iz nuklearne elektrane Krško.

"U 2023. godini kapacitet solara je dostigao 2,3GW i vjetra 1,9GW, što je za 687 posto i 455 posto (redom) viši nivo u odnosu na period od prije 10 godina. Širenje solara i vjetrokapaciteta je omogućeno stimulativnim mjerama država, pojeftinjenjem tehnologije i nižim investicionim troškovima, kao i atraktivnim povratima na ulaganja", navela je Zindović.

Bloomberg Adria

Pa ipak, iako se kapaciteti kontinuirano povećavaju, i dalje vlada niska iskorištenost potencijala u regionu.

U izvještaju se ističe da su kombinovana ulaganja u obnovljive izvore energije i energetske mreže prvi put 2023. godine premašila ulaganja u fosilna goriva.

"Ulaganje u čistu energiju postavlja nove rekorde čak i u izazovnim ekonomskim uslovima, naglašavajući zamah koji stoji iza nove globalne energetske ekonomije", rekao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol u izjavi koja prati godišnji izvještaj agencije o ulaganjima u svjetsku energiju.

Prošle godine je u Evropi instalirano rekordnih 55 gigavata solarnih panela, čime je ukupni kapacitet narastao na 263 gigavata. Prema cilju REPowerEU, do 2030. solarna industrija u EU trebala bi narasti na najmanje 750 gigavata.

Također, investicije u energetsku tranziciju globalno su došle do 1,1 bilion dolara, pokazuju analitički podaci koje je prikupio Bloomberg.

Prihodi od čiste energije po energetskim sektorima

Kompanije i vlade širom svijeta povećavaju izdvajanja za proizvodnju čiste energije kako bi smanjile emisije ugljika koje pokreću smrtonosne klimatske promjene.

Također, u izvještaju je navedeno kako poboljšanje opskrbnih lanaca i niži troškovi potiču ulaganja u čistu energiju, uključujući solarne ploče, vjetroturbine, električne automobile, toplotne pumpe, te proizvodnju nuklearne energije.

Kombinovana ulaganja u obnovljive izvore i nuklearnu energiju za proizvodnju električne energije sada bi trebala biti deset puta veća od ulaganja u fosilna goriva, s najvećim udjelom ulaganja u solarnu energiju, pri čemu Kina prednjači.

"Više novca sada ide u solarni PV (fotonaponski paneli) nego u sve druge tehnologije proizvodnje električne energije zajedno", navedeno je.

Solarna energija, dobivena iz sunčevog zračenja, može se pretvoriti u električnu ili toplinsku energiju.

Fotonaponski paneli najčešće pretvaraju sunčevu svjetlost u struju, dok solarni termalni sistemi koriste sunčevu energiju za zagrijavanje.

Ekološki je prihvatljiva jer ne stvara emisije stakleničkih plinova i može smanjiti troškove energije. Globalni rast tržišta potiče smanjenje troškova i velika ulaganja.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital