Za više turista u BiH zaslužni turistički radnici

Renomirani inostrani turistički časopisi svrstavaju Bosnu i Hercegovinu među zemlje koje treba odmah posjetiti. BiH je turistima poznata kao zemlja bezgranične ljepote, netaknute prirode, zemlja različitih kultura, ali prva asocijacija kada se strancima spomena BiH je rat i ono što je iza rata ostalo:

- "Kad sam bio dijete, za Bosnu i Hercegovine sam znao kao državu u kojoj se vodi rat. Sad sam došao vidjeti kako izgleda jedna zemlja u razvoju. To je pravi razlog mog dolaska."

- "O Bosni i Hercegovini sam čitala sve najlepše, kao zemlji mnogih ljepota, različitih kultura, različitih religija. Sve je na jednom mjestu - islam, pravoslavlje, katoličanstvo. To zvuči veoma interesantno."

- "Došao sam vidjeti kakva je situacija nakon rata, kako su sada moji prijatelji, moja braća. Bosna je prelijepa zemlja".

"Turistički sektor u BiH krupnim korakom grabi naprijed. Samo u prvih četiri mjeseca ove godine postignut je značajan uspjeh", kaže direktor Udruženja hotelijera i restoratera BiH Amir Hadžić dodajući da je BiH je privlačna turistička destinacija. "Podatak da sam u pravu: za prva četiri mjeseca ove godine broj turista koji su boravili u BiH je za 3,5 posto veći nego u prošloj godini, dok su ostale zemlje u okruženju napravile manji broj dolazaka", navodi Hadžić.

Uspjeh turističkih radnika nije rezultat osmišljene politike već dobrih inicijativa pojedinaca, tvrde dugogodišnjici turistički radnici. Na nivou države nema jedinstvene strategije, a ni politike za promociju Bosne i Hercegovine kao jedinstvene turističke destinacije.

Prijeratni imidž

Interesovanje stranih turista za Bosnom i Hercegovinom postoji samo zbog prijeratnog imidža, mišljenje je dugogodišnjeg turističkog djelatnika i osobe koja radi na promociji turističkih potencijala BiH Zlatka Prlende.

"Ovo povećanje koje se dešava iz godine u godinu, i svake je rekordno, ono je uglavnom plod nekadašnjeg turističkog imidža BiH. I dalje ne postoji jedinstvena strategija razvoja turizma u BiH, niti zajednička politika provođenja bilo čega u turizmu, a promocija je neadekvatna, dozlaboga staromodna i apsolutno neučinkovita. Treba reći da postoje entitetske strategije, ali i pored apsolutne kompatibilnosti turističkih resursa u BiH i kapaciteta, entitetske strategije uopće ne korespondiraju jedna s drugom", ocjenjuje Prlenda.

Ekspert za pitanja strateškog razvoja turizma Zoran Bibanović smatra da se u BiH rade strategije administrativnih jedinica kao što su entiteti, što nije turistička destinacija.

"Turistička destinacija bi mogla da bude BiH, neki region, npr. Neretva, grad... Obično je to grad - Mostar, Sarajevo, Međugorje, itd. Dakle, to bi bila turistička destinacija po nekoj definiciji. I strategija se radi u cilju razvoja te destinacije. Ima tu mnogo primjedbi – država obično radi te politike strategija - ako uopšte radi, a u turizmu ne radi - na administrativnom nivou, dakle po kantonima, entitetima", kažeBibanović.

Zbog neplaniranja razvoja ove privedne obasti, BiH gubi ogromna sredstva, tvrdi Bibanović.

"Gubimo strašno. To je prosto zaprepašćujuće. Jer pogledajte samo u širem smislu, mi smo okruženi velesilama svjetskim – Italija, Austrija, Mađarska, Turska itd., direktno graničimo sa zemljama u kojima je turizam prioritet – to su Crna Gora, Srbija i Hrvatska. Da vidimo gdje smo mi. Apsolutno nigdje. U usporedbi sa prometom u turizmu naših susjeda, mi smo zanemarljiva veličina. To su tako mali procenti da ih je smiješno i objavljivati."

Prema ranijim procjenama Svjetske turističke organizacije, BiH bi do 2020. godine trebala biti treća zemlja u svijetu po stopi rasta turizma. Dolasci stranih turista su se otprilike udvostručili tokom posljednjih pet godina.

Svjetsko vijeće za putovanja i turizam predviđa da bi zarada od međunarodnih posjetilaca i turističkog proizvoda BiH mogla generirati 15 posto bh. izvoza do 2019. godine. Slično predviđa i strategija o razvoju turizma u Federaciji, kaže Zoran Bibanović:

"Naša strategija razvoja turizma u Federaciji je predvidjela 2019. da ćemo ostvarivati oko četiri miliona noćenja. A to je dvije trećine noćenja koje smo mi imali 1985. Dakle, mi ćemo čekati po toj strategiji 2020. godinu da bismo ostvarili dvije trećine onoga što smo imali prije 25, 30 skoro godina".