Fond PIO RS potražuje više od 470 miliona maraka od poslodavaca

Neizmirene obaveze za doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje imaju mnogi, od raznih sportskih i kulturnih ustanova, bolnica, pa do javnih i privatnih preduzeća, kao i veliki broj lokalnih zajednica.

Međutim, javne zdravstvene ustanove su i dalje na vrhu liste dužnika.

U Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske istakli su za "Glas" da ukupna potraživanja po osnovu doprinosa od javnih zdravstvenih ustanova iznose 142,02 miliona KM.

Kada je u pitanju privatni sektor, u Fondu PIO navode da je njihov dug za doprinose 124,66 miliona KM.

"Bitno je napomenuti da od ukupnog iznosa potraživanja, 200,98 miliona KM se odnosi na reprogramirane obaveze, odnosno na uplatioce doprinosa kojima je Poreska uprava RS, odnosno Ministarstvo finansija RS donijelo rješenje o odgođenom plaćanju poreskog duga", naglasili su u Fondu PIO.

Dodali su da se dug u iznosu od 90,39 miliona KM odnosi na potraživanja od preduzeća nad kojima je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije.

U Fondu PIO ističu da su potraživanja na kraju septembra ove godine za 5,38 miliona viša u odnosu na isti period lani, ali i za 11,72 miliona manja nego na kraju septembra 2022. godine.

"Ukoliko uzmemo u obzir da je u prosjeku isplata penzija u neto iznosu u ovoj godini 148,03 miliona KM, ukupna potraživanja za devet mjeseci bi pokrila isplatu tri mjesečne penzije", objasnili su u Fondu PIO.

Poslodavci tvrde da je privatni sektor na samom vrhu ove neslavne liste najviše zbog firmi koje su u stečaju, čiji su dugovi najvjerovatnije trajno nenaplativi.

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić istakao je da je vidljivo povećanje dugovanja poslodavaca u odnosu na neki prethodni period, a što je dijelom rezultat problema u poslovanju izazvanih dešavanjima u Evropi.

"Vlada Republike Srpske treba da se više pozabavi pitanjem restrukturiranja kako javnih preduzeća, tako i zdravstvenog sistema. Što se tiče privatnog sektora, povećanje dugovanja za doprinose je na neki način i očekivano", kazao je Škrebić.

Dodao je da Unija posljednjih mjeseci na sve moguće načine pokušava da ukaže na probleme na tržištu.

"Kriza je duboko zagrizla u privredu, to pokazuju svi makroekonomski parametri poput pada izvoza, zatim industrijske proizvodnje i zaposlenosti u sektorima, kao što je drvoprerada, koja je značajno pogođena. Kad sve to uzmemo u obzir, za očekivati je da su neka preduzeća u finansijskim problemima. To se sigurno odražava i na plaćanje poreza i doprinosa, kao i drugih obaveza", istakao je Škrebić.

POMOĆ

Zoran Škrebić kaže da se mora voditi računa da su teška vremena, zbog čega se privrednim društvima mora dati dovoljno prostora da se prilagode trenutnim dešavanjima.

"Jako je važno da se sada ne povećavaju ni troškovi, bar ne oni na koje Vlada RS može uticati, poput cijene energenata i minimalca", rekao je Škrebić i dodao da se samo tako može pomoći privrednicima da ne tonu sve doblje u krizu, prenosi RTV BN.