BiH povećala izvoz u EU na preko 3 milijarde KM

Izvoz Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju je u prva tri mjeseca ove godine iznosio tri milijarde i 38 miliona KM, što je za 5,2 odsto više nego u istom periodu 2024. godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Sa druge strane, uvoz je bio četiri milijarde i 189 miliona KM, što je za 3,1 % više nego u istom periodu prethodne godine.

"Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 72,5%", piše u podacima.

Od zemalja EU, najviše se izvozilo u Hrvatsku za 717 miliona KM, Njemačku 611 miliona KM, Austriju 397 miliona KM, Sloveniju 336 miliona KM, te Italiju 302 miliona KM.

Najviše je uvezeno iz Njemačke, 802 miliona KM, Italije 778 miliona KM, Hrvatske 678 miliona KM, Slovenije 261 miliona KM, te Austrije 258 miliona KM.

Kako se navodi u ovim podacima, u prva tri mjeseca ove godine ukupan izvoz iz Bosne i Hercegovine iznosio je četiri milijarde i 116 miliona KM, što je za 6,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Uvoz je iznosio sedam milijardi i 184 miliona KM, što je za 5,5 % više nego u istom periodu prethodne godine.

"Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,3%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio tri milijarde i 68 miliona KM. Izvoz u zemlje CEFTA iznosio je 688 miliona KM, što je za 13,2% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 882 miliona KM, što je za 18,6% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 77,9%", stoji u podacima.

Kada se gledaju mjeseci, izvoz je rastao u sva tri mjeseca, odnosno i u januaru, i u februaru i martu, ali je i uvoz.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je da je uspješno obaranje inflacije u evrozoni u okvire monetarnog cilja od 2% rezultiralo rastom realne tražnje.

"To se posebno odnosi na trajna i netrajna potrošna dobra čija je tražnja naglašeno dohodno elastična, odnosno zavisna od kretanja kupovne moći dohodaka. Shodno tome, povećana je tražnja za našim izvoznim proizvodima koji su dominantno resursno-intenzivni. Još jednom se potvrdilo da je dinamika našeg izvoza direktno vezana za dinamiku industrijske proizvodnje u EU. Rast našeg izvoza poklopio se sa rastom industrijske proizvodnje u EU, koja je za prva tri mjeseca 2025. godine zabilježila rast po prvi put za posljednje dvije godine", istakao je Mlinarević.

Ekonomista Igor Gavran kaže za "Nezavisne novine" da ovi podaci pokazuju da je vjerovatno dobrim dijelom u pitanju inflacija.

"Ekonomija Evropske unije nije ostvarila značajniji oporavak, niti smo mi postali konkurentniji. Može biti i riječ o privremenom porastu tražnje u nekom sektoru. Također, procenat rasta uvoza je mnogo veći od procenta rasta izvoza u vrijednosnom smislu, pa i to nije u saldu tako pozitivno", naglasio je Gavran.