
Foto: Pixabay
14.05.2025 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Akta.ba
Istraživanje je realizirano tokom posljednjeg kvartala 2024. godine.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, u saradnji s entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom zapošljavanja Brčko distrikta, objavila je peto po redu istraživanje tržišta rada na državnom nivou.
Istraživanje je realizirano tokom posljednjeg kvartala 2024. godine, a obuhvatilo je uzorak od 2.600 kompanija koje zajedno zapošljavaju oko 14,7% ukupno zaposlenih u BiH. Fokus je bio na poslovnim rezultatima u 2024. godini te projekcijama za 2025.
Trendovi poslovanja i ekonomski pokazatelji
Tokom 2024. godine, većina anketiranih poslodavaca (55,7%) zabilježila je rast obima poslovanja i finansijskih rezultata, dok je samo 9,9% izvijestilo o padu. Za narednu godinu optimizam je još izraženiji – 72,7% firmi očekuje daljnje širenje poslovanja i povećanje dobiti, dok svega 3,8% predviđa smanjenje.
Problemi pri zapošljavanju
Kada je riječ o zapošljavanju tokom 2024, gotovo polovina ispitanih firmi (45,7%) suočila se s teškoćama u pronalasku adekvatne radne snage. Najtraženiji profili za koje je bilo najviše poteškoća uključuju: prodavače, konobare, vozače kamiona, pomoćne radnike u proizvodnji, kuhare, varioca, tesare, bravare, zidare, šivače obuće, krojače, stolare, armirače i tapetare.
Većina tih zanimanja (70,3%) zahtijeva kvalifikacije na nivou KV i VKV, dok je 14,7% vezano za srednju stručnu spremu, 5,8% za nekvalifikovane radnike, a 3,7% za PKV i NSS kategorije.
Od poslodavaca koji su imali poteškoće pri zapošljavanju, 49,7% navelo je kao glavni razlog nedostatak kandidata s odgovarajućim zanimanjem.
Kandidati su najčešće nedovoljno opremljeni vještinama kao što su sposobnost učenja (52,6%), socijalne kompetencije (19,4%), samoinicijativnost (16,6%), digitalne vještine (14%) i znanje stranih jezika (11,9%).
Planovi za zapošljavanje u 2025.
Planovi za 2025. godinu pokazuju da 54,8% poslodavaca namjerava angažovati nove radnike, što je u skladu s prethodnim godinama. Najveći rast potražnje očekuje se u građevinarstvu (61,6%), industriji (59,6%), uslužnim djelatnostima (56%) i trgovini (48,2%).
Prema iskazanim potrebama, najtraženija zanimanja bit će: prodavač-trgovac (8,6%), konobar (5,4%), vozač kamiona (5,2%), pomoćni radnik u proizvodnji (4,3%), radnik za jednostavne poslove (3,9%), kuhar (3,0%), šivač (2,8%), zidar (2,6%), tesar (2,3%) i skladištar (2,0%). Kvalifikacijska struktura pokazuje da 66,4% traženih radnika treba biti KV i VKV, 17,3% SSS, 7,3% VSS, dok je 5,4% NKV i 2,7% PKV i NSS.
Čak 17% anketiranih poslodavaca planira organizovati dodatne obuke za zaposlenike. Od toga, najveći dio se odnosi na specijalizirane obuke za konkretno radno mjesto (82,2%), dok 13,1% planira informatičku edukaciju. Navedeno je preko 30 različitih zanimanja za koja su potrebne dodatne kompetencije, što ukazuje na nepodudarnost između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada.
Za 2025. godinu, 59,1% firmi planira povećanje plata, dok 20,9% ne predviđa promjene u platama. Samo 3,1% firmi očekuje višak zaposlenih, što je sličan nivo kao i prethodnih godina.
Diskriminacija i društvene barijere
Uprkos izraženim potrebama za radnicima, tržište rada u BiH i dalje karakterišu predrasude prema određenim društvenim grupama. Spremnost poslodavaca da zaposle migrante izrazilo je svega 3% firmi, dok čak 83,5% nije voljno angažovati ih. Slično, samo 8,7% bi zaposlilo Rome, a većina (77,8%) nije otvorena za tu mogućnost.
Negativan stav prisutan je i prema drugim ranjivim grupama: štićenicima domova za nezbrinutu djecu (11,4%), žrtvama nasilja (11,8%), i osobama s invaliditetom (12,1%). Nešto povoljniji položaj imaju demobilisani borci, žene iz ruralnih sredina, stariji od 50 godina i nekvalifikovani radnici, gdje se procenat spremnosti za zapošljavanje kreće između 22% i 28,6%.
Najviše šansi imaju mladi bez prethodnog radnog iskustva – njih bi, prema istraživanju, zaposlilo 65,9% poslodavaca.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.