Iz Bosne i Hercegovine svake godine hiljade građana odlaze na sezonski rad u susjedne zemlje, prije svega u Hrvatsku i Crnu Goru. Paralelno s tim, domaće tržište rada suočeno je s nedostatkom radne snage, što stvara dugotrajan i složen problem bez jasnog rješenja.
Hrvatski hotelijeri i ugostitelji još od kraja prošle godine intenzivirali su pripreme za ljetnu turističku sezonu, tražeći radnike različitih profila. Najveća potražnja je za konobarima, kuharima, pomoćnim kuhinjskim osobljem i sobaricama. Za mnoge mlade iz BiH to predstavlja priliku za dodatnu zaradu tokom školovanja.
"To je odlična šansa da uzmem malo novca preko ljeta, što da ne. To je trenutni izlaz", rekao je za Oslobođenje Mak, koji upravo završava srednju školu i priprema se za sezonu.
Sličnog je mišljenja i devetnaestogodišnji Hamza Trbović.
"To je veoma pametno zato što idu, trude se da zarade novac, da imaju. Mogu i ovdje da rade i ne znam zašto nam se ne otvaraju takve prilike, zašto ljudi ne nude takve prilike, tako da moraju da idu napolje da se snalaze, recimo u Hrvatsku. Više su plaćeni, pa zato i idu", smatra Hamza.
Prema dostupnim podacima, najveći broj sezonaca u Hrvatsku dolazi upravo iz Bosne i Hercegovine i Srbije, s obzirom na to da su primanja i uslovi rada u hrvatskom turizmu znatno povoljniji nego u većini bh. gradova. Poslodavci na Jadranu tokom sezone nude mjesečne zarade koje često prelaze 2.000 eura, uz osiguran smještaj i obroke, što predstavlja dodatni motiv radnicima iz regije.
Ipak, ima i onih koji smatraju da je moguće zaraditi i u BiH.
"Ovdje se, iskreno, može zaraditi. Ove godine sam radio i približno sam zaradio kao što bi za sezonu uzeo. Ovdje to ne shvataju kao sezonu, ovdje bi izlazili i provodili se, niko ne bi radio. Da rade ovdje kao što rade u sezoni, da nikako ne izlaze, to bi već bilo drugačije, mnogo više bi zarađivali", rekao je student Muhamed Bureković.
Ove godine više od 30.000 radnika iz BiH odlazi na sezonski angažman u Hrvatsku, uglavnom na već ustaljene poslove u kojima vide sigurniji i isplativiji izvor prihoda. Interesovanje postoji i za druge zemlje Zapadne Europe. U Sloveniji je tokom 2025. godine izdato 12.295 radnih dozvola za državljane BiH, što je blago manje u odnosu na raniji period. Zabilježen je i značajan pad odlazaka u Njemačku, čak za 70 posto u poređenju s prethodnim godinama.
"Trenutno posredujemo Sloveniju za sva zanimanja i Njemačku za osobe sa završenom srednjom školom. Inače, tržište rada u Sloveniji najviše traži radnike iz BiH građevinske struke, potom one u prerađivačkoj industriji, a u Njemačkoj samo osobe sa završenom srednjom medicinskom školom", objasnio je Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Kako se navodi, uprkos velikom broju nezaposlenih, tržište rada prolazi kroz promjene te postaje otvorenije, ali i selektivnije kada je riječ o interesovanju za pojedine vrste poslova.
"Koliko god nešto uradili, biće uvijek radnih mjesta koja naši radnici ne žele. To je trend koji je u Europi prisutan već dugo. I ja sam to prije desetak, petnaest godina doživio u Sloveniji, u jednoj našoj firmi, gdje Slovenci nisu željeli da rade te poslove. Morali smo zapošljavati ljude iz Ukrajine i sa Istoka, koji su to htjeli i to se rješava uvozom, zapošljavanjem stranaca, onih kojima je to interesantno, privlačno", objasnio je Adnan Smailbegović.
On smatra da je neophodno kreirati mjere koje bi domaće tržište rada učinile privlačnijim, posebno za mlađu populaciju.
"Pogotovo za mlade ljude koji ulaze na tržište rada, koji kreću da rade. Moraju da se naprave neki programi kako da se zadrže i kako da se zaposle", ističe Smailbegović.
Udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u BiH i dalje je manji od jedan posto. Ističe se da je zemlji prije svega potrebna visokokvalifikovana radna snaga, dok se prilikom zapošljavanja i dalje prioritet daje domaćim radnicima, prenosi Oslobođenje.
