BDP BiH usporava: Pad industrije, rast usluga i upozorenja ekonomista

Podaci entitetskih statističkih agencija o bruto domaćem proizvodu (BDP) pokazuju ekonomsko usporavanje u Bosni i Hercegovini.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku kažu da je u prvom kvartalu ove godine zabilježen rast od 1,4 odsto, dok je taj rast, recimo, u zadnjem kvartalu prošle godine iznosio 2,6 odsto. Takođe, i podaci Agencije za statistiku kažu da je BDP u BiH u prvom kvartalu ove godine rastao 1,7 odsto dok je to u posljednjem kvartalu prošle godine iznosilo 2,5 odsto.

"Najveći rast dodane vrijednosti registrovan je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, i to 7,7 odsto. Slijede građevinarstvo s rastom od 4,4 odsto, informacije i komunikacije s 4,0 odsto, te umjetnost, zabava i rekreacija i ostale uslužne djelatnosti s rastom od 3,7 odsto", piše u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Dodaje se da je pad bruto dodane vrijednosti evidentiran u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu za 0,7 odsto.

"Blagi pad od po 0,5 odsto zabilježen je u trgovini na veliko i malo, popravci motornih vozila i motocikala, prevozu i skladištenju, te u djelatnostima pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane. Djelatnosti vađenja ruda i kamena, prerađivačke industrije, proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, kao i snabdijevanje vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, bilježe pad od po 0,4 odsto, pri čemu je prerađivačka industrija pala za 0,7 odsto", stoji u podacima.

U podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske piše da je bruto domaći proizvod zabilježio rast od 1,5 odsto u prvom kvartalu, nakon godišnje stope rasta od 3,4 odsto u prethodnom kvartalu. Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske kažu i da je desezonirano BDP u periodu januar - mart porastao za 0,1 odsto na tromjesečnoj usporedbi nakon što je u četvrtom kvartalu porastao za revidiranih 0,8 odsto, a u trećem kvartalu 2024. godine za 1 odsto.

"Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti, značajan realni rast bruto dodate vrijednosti zabilježen je u djelatnostima informacija i komunikacija 4,1%, umjetnosti, zabavi i rekreaciji, te ostalim uslužnim aktivnostima 3,2%, trgovini na veliko i trgovina na malo, opravci motornih vozila, motocikala, saobraćaju i skladištenju, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu 2,9%, dok je realni pad bruto dodate vrijednosti zabilježen u područjima vađenja ruda i kamena, prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom, snabdijevanje vodom, kanalizacijom, upravljanjem otpadom i djelatnosti sanacije (remedijacije) životne sredine za 3,1% a od toga u prerađivačkoj industriji za 7,6%", stoji u podacima.

Milenko Stanić, ekonomista, za "Nezavisne novine" ističe da prošlogodišnji rast nije bio visok, ali je bio zadovoljavajući, dok se ove godine situacija pogoršava, što je loš pokazatelj.

"Iako je došlo do blagog uspona izvoza u ovih pet-šest mjeseci, imamo i dalje visok rast uvoza i pokrivenost uvoza izvozom za Srpsku je 80 odsto. Sigurno da je i ovaj rast koji je opadajući i dalje utemeljen na nezadovoljavajućoj strukturi privredne proizvodnje. I dalje se temelji na uslužnom sektoru. Došlo je do postepenog oporavka privredne proizvodnje zapadne Evrope, prije svega Njemačke, što je vjerovatno generisalo i ovo povećanje izvoza koje smo imali u prva tri mjeseca. I dalje imamo rast uslužnog sektora. Sektor prerađivačke industrije i energetski sektor, koji su kičma privrednog razvoja i BDP-a, i dalje imaju negativne trendove, to je ono što je ozbiljna opasnost pored pada ove privredne aktivnosti u odnosu na prošlu godinu", zaključio je Stanić.