BiH: Rekordno nizak javni dug od 13,7 mlrd KM potvrđuje stabilnost

Sa javnim dugom od 13,738 milijardi KM, što je oko 28 posto BDP-a, koliko je iznosio na kraju 2024. godine, Bosna i Hercegovina je u najboljoj poziciji u regionu, pišu "Nezavisne novine".

Iako zvanični podaci o javnom dugu za 2025. godinu još uvijek nisu objavljeni, a u drugim državama okruženja djelimično jesu, poređenja kažu da je BiH pet puta manje zadužena od Srbije (76 milijardi KM ili 47 posto BDP), sedam puta od Hrvatske (96 milijardi KM ili 57,6 posto BDP), Albanije i Sjeverne Makedonije 55-56 posto BDP-a.

Bosna i Hercegovina je daleko i ispred Crne Gore, koja, iako je na kraju marta ove godine imala javni dug nešto veći od osam milijardi KM, to je čak 56,9 posto BDP-a.

Činjenice da ste ubjedljivo najmanje zaduženi, ne samo u regionu, već i šire, bila bi velika makroekonomska prednost za svaku državu, osim ako se, čini se, ne zovete BiH.

Ekonomski stručnjaci sa kojima smo razgovarali naglašavaju da javni dug od 28 posto BDP, ako se samo gleda u brojkama, ostavlja mogućnost BiH da se dodatno zaduži te da je investitori mogu gledati kao državu koja nije prezadužena i u kojoj ima prostora za ulaganja.

Međutim, praksa u BiH je dosad najčešće bila takva da se novac od kreditora koristio isključivo za krpljenje budžetskih rupa, povećanje plata i za pogrešne projekte.

Nadalje, investitori sa kojima bi BiH mogla imati posla u smislu namjere da u njoj pokrenu poslove više bježe glavom bez obzira kada vide unutrašnju, političku i pravnu sliku.

"Objektivno je javni dug 28 odsto BDP. Ali realno su to bačene pare jer nismo u stanju da za 30 godina napravimo auto-put. Hrvatska se prezadužila da napravi auto-puteve i mostove, ali policiji povećati plate na 3.000 KM i zadužiti se totalni je promašaj", kaže za "Nezavisne novine" Ranko Markuš, doktor ekonomskih nauka.

On navodi da je prosječan javni dug u Evropskoj uniji oko 81 posto BDP-a, a u eurozoni 88 posto. Ali, kako ističe, visina zaduženosti sama po sebi nije presudna.

"Njemačka s dugom od 64 posto BDP-a ulaže u industriju, energiju i infrastrukturu, dok Grčka i Italija s mnogo većim dugom većinu sredstava troše na otplatu obaveza, s manjim prostorom za razvoj. Crna Gora većinu duga ima u međunarodnim obveznicama, dok Srbija ulaže u infrastrukturu i energetiku. Primjeri Estonije i Luksemburga pokazuju da niska zaduženost, uz pametna ulaganja, može donijeti visoku konkurentnost", kaže Markuš.

"Zaduživanje 'u ime budućih generacija' ima smisla kada se sredstva troše za razvojne projekte poput auto-puteva, energetskih ili obrazovnih objekata, jer tada i buduće generacije koriste benefite, a trošak se dijeli između generacija, za razliku od potrošnje na plate i tekuće transfere, kada dug tereti isključivo buduće generacije", dodao je Markuš.

Što se tiče javnog duga BiH, njega čine spoljni i unutrašnji dug.

Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, od 13,7 milijardi KM javnog duga, na spoljni ide 9,23 milijarde KM, a na unutrašnji 4,5 milijardi KM.

Međutim, ovdje treba napomenuti da u javni dug BiH ne ulaze dugovanja javnih preduzeća iz Republike Srpske, a o čemu je još prije nekoliko godina upozorio i MMF.

U intervjuu koji je još 2019. godine za "Nezavisne novine" dao Francisko Parodi, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH, naveo je da, kada bi se u javni dug dodao dug državnih preduzeća, javna zaduženost u BiH bi tada bila oko 60 posto.

"U definiciji unutrašnjeg duga uključena su javna preduzeća Federacije BiH i preduzeća koja osnivaju institucije BiH, dok preduzeća u Republici Srpskoj nisu posebno navedena, što može dovesti do metodoloških razlika. Uključivanje obaveza javnih preduzeća pruža potpuniju sliku fiskalnog stanja i omogućava bolje budžetsko planiranje, dok njihovo isključivanje može dovesti do potcjenjivanja stvarne zaduženosti. Republika Srpska ne daje podatke o preduzećima. Npr. OC 'Jahorina' bi morao biti uključen u ovo, a nije", pojašnjava Ranko Markuš, doktor ekonomskih nauka.

Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista SWOT, ističe da je teško generalizovati stvari i reći da su "troškovi od zaduženje bačene pare".

"Svjedoci smo da je došlo do razvoja u infrastrukturi i određenih građevinskih radova, ali s obzirom na složenu strukturu BiH, sistem javnih nabavki koji zahtijeva dodatno unapređivanje, zbog političke blokade i drugo, sigurno se dio tih sredstava mogao brže i efikasnije potrošiti. Definitivno nije loše imati tako nizak stepen javnog duga u slučaju nekih većih potresa u globalnoj ekonomiji, prirodnih katastrofa i slično, čemu smo mogli da svjedočimo u prethodnim godinama", navodi Grabovac.

Podsjeća da je nivo zaduženosti Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta različit, a da bi problem za budžete u narednim godinama mogle biti previsoke rate koje dolaze na naplatu, a da pri tome kapacitet zaduživanja nije dobar, odnosno da ne postoji dovoljan broj kvalifikovanih investitora koji bi kupili za nas ogromne cifre zaduženja.

"Tada možemo doći u krize likvidnosti bez obzira na to što je nivo javnog duga mali u odnosu na BDP. Za investiranje u BiH bi bilo mnogo bitnije da je rad javne uprave efikasniji, da postoji efikasno sudstvo, pravna sigurnost kao i ujednačenost svih pravila i propisa zakona na čitavoj teritoriji BiH. Da ne postoji politička nestabilnost. Dakle, da li je neka zemlja prezadužena, ne zavisi samo od nominalnog iznosa zaduženosti, već i od povjerenja procjene rizika od strane velikih investitora jer oni koji vjeruju da će im države vratiti novac, tamo i ulažu", rekao je Grabovac za "Nezavisne novine".