Srebro najskuplje ikad: Analitičari otkrivaju razloge snažnog rasta

Cijena srebra dostigla je historijski maksimum uoči očekivanog smanjenja ključne kamatne stope američkih Federalnih rezervi, dok potražnja iz tehnološkog sektora i dalje ostaje izrazito visoka.

Prema pisanju BBC-ja, na spot tržištu – gdje se plemeniti metali trguju za trenutnu isporuku – unca srebra je prvi put probila nivo od 60 dolara (45,10 funti). Istovremeno, i zlato je tokom ove sedmice bilježilo rast, nastavivši trend povećanja vrijednosti iz ranijeg perioda, potaknutog zabrinutošću zbog američkih tarifa i globalnih ekonomskih kretanja.

Cijene zlata kzou histoiju./Foto: Herobullion

Ulagači se uobičajeno okreću plemenitim metalima u periodima pada kamatnih stopa i slabljenja dolara, pa se očekivano smanjenje referentne stope Federalnih rezervi za 0,25 procentnih poena dodatno reflektiralo na tržišta. Kako je pojasnio Yeow Hee Chua sa Nanyang Tehnološkog Univerziteta, takve okolnosti usmjeravaju dio kapitala prema imovini koja se smatra stabilnim čuvarem vrijednosti, uključujući i srebro.

Tokom prethodnih mjeseci rast cijene zlata – koje je dosezalo rekorde iznad 4.000 dolara po unci – uglavnom je bio rezultat jačanja potražnje za tzv. sigurnim utočištima. Christopher Wong iz banke OCBC naveo je da se aktuelni rast vrijednosti srebra može posmatrati i kao “efekat prelijevanja”, jer investitori traže pristupačnije alternative nakon poskupljenja zlata.

Zlato dostiglo najveću cijenu u historiji. /Foto: chards.co.uk

Cijena zlata je ove godine porasla za više od 50 posto, djelimično zbog intenzivnih kupovina centralnih banaka, dok su i platina i paladijum zabilježili rast. Srebro je, međutim, premašilo rezultate ostalih plemenitih metala, što analitičari objašnjavaju izuzetno jakom industrijskom potražnjom koja je nadmašila ponudu.

Kosmas Marinakis sa Univerziteta za menadžment u Singapuru podsjetio je da srebro ima dvostruku ulogu – kao investicijska imovina i kao industrijska sirovina. Njegova velika provodljivost čini ga ključnim materijalom u proizvodnji električnih vozila i solarnih panela, a očekivani rast tržišta EV-a mogao bi dodatno povećati potrebe za ovim metalom. Napredne baterije za automobile, prema procjenama stručnjaka, zahtijevat će još veće količine srebra.

Povećanje ponude ovog metala nije jednostavno, jer se većina globalnih količina dobija kao sporedni proizvod u rudnicima koji prvenstveno eksploatiraju bakar, olovo ili zlato. Tržište dodatno opterećuju i bojazni da bi Sjedinjene Države mogle uvesti carine na srebro u okviru trgovinske politike predsjednika Donalda Trumpa. Takve najave potaknule su stvaranje zaliha u SAD-u, što je izazvalo nestašice na drugim tržištima.

SAD uvozi oko dvije trećine potrebnog srebra za industrijsku upotrebu, nakit i investicije. Prema riječima profesora Marinakisa, proizvođači pokušavaju na vrijeme osigurati dovoljne količine kako bi izbjegli poremećaje u proizvodnji, što je dodatno potaknulo rast cijena. On procjenjuje da će visoke vrijednosti srebra vjerovatno potrajati i u narednim mjesecima.