Zlatna groznica 2025: Najjači rast cijene od 1979. i rekordna potražnja širom svijeta

Zlato proživljava svoju najbolju godinu još od 1979. godine. Terminski ugovori na zlato, kojima se trguje u New Yorku, porasli su gotovo 71 posto od početka godine, što ih stavlja na put najvećeg godišnjeg rasta u posljednjih 46 godina. Posljednji put kada je zlato imalo tako snažnu godinu, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država bio je Jimmy Carter, Bliski istok bio je u krizi, inflacija je snažno rasla, a SAD su se nalazile usred energetske krize.

Danas carine narušavaju međunarodnu trgovinu, rat u Ukrajini i dalje traje, bilježe se eskalacije između Izraela i Irana, dok Sjedinjene Američke Države zapljenjuju naftne tankere uz obalu Venecuele. U vremenima neizvjesnosti investitori se okreću sigurnim utočištima poput zlata.

Zlato se smatra otpornom investicijom jer se očekuje da zadrži vrijednost u kriznim periodima, u slučaju naglog rasta inflacije ili pada vrijednosti valuta.

Za neke investitore mana zlata je to što ne donosi prihod poput obveznica. Međutim, kada Federalne rezerve snižavaju kamatne stope, kao što to čine posljednjih mjeseci, prinosi na obveznice obično padaju, što zlato čini privlačnijim.

Početkom ove godine terminski ugovori na zlato trgovali su se oko 2.640 dolara po trojskoj unci. U ponedjeljak je ovaj plemeniti metal dostigao rekordnih više od 4.500 dolara po trojskoj unci. Analitičari JPMorgan Chasea očekuju da bi cijena u 2026. godini mogla premašiti 5.000 dolara po trojskoj unci.

Rast zlata od 71 posto ove godine daleko je nadmašio indeks S&P 500, koji je zabilježio rast od svega 18 posto. U 2024. godini terminski ugovori na zlato porasli su 27 posto, dok je S&P 500 ostvario rast od 24 posto.

Očekivanja određenih smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi u 2026. godini dodatno podupiru rast cijene zlata. Slabljenje američkog dolara također doprinosi rastu cijena, jer zlato postaje relativno povoljnije za međunarodne investitore.

Od viših cijena profitiraju zlatari, ali i građani koji posjeduju zlatni nakit. Također, „zlatna groznica“ ne dolazi samo od Amerikanaca koji kupuju zlatne poluge u Costco prodavnicama – države širom svijeta kupuju zlato u tonama.

Rast cijene zlata dodatno je potaknut intenzivnom kupovinom zlata od strane centralnih banaka, predvođenih Kinom.

Prema riječima Ulfa Lindahla, izvršnog direktora Currency Research Associatesa, jedan od glavnih razloga zbog kojih kineska centralna banka povećava zlatne rezerve jeste smanjenje zavisnosti od američke imovine, poput državnih obveznica SAD-a i dolara.

Ovaj zaokret postao je posebno uočljiv nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Zapadne vlade tada su zamrzle rusku imovinu denominiranu u američkim dolarima, što je, kako navodi Lindahl, potaknulo Rusiju, ali i Kinu, da traže načine za smanjenje izloženosti američkim političkim odlukama.

"Aktuelni talas kupovine zlata od strane centralnih banaka razlikuje se upravo zato što je duboko ukorijenjen u geopolitici", naveo je Ole Hansen, direktor strategije za robna tržišta u Saxo banci. "Zamrzavanje državnih rezervi i šira fragmentacija globalnog finansijskog sistema uveli su strukturni element potražnje za zlatom koji će se, vrlo vjerovatno, zadržati godinama."

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, centralne banke širom svijeta akumulirale su više od 1.000 tona zlata u svakoj od posljednje tri godine, u poređenju s prosjekom od 400 do 500 tona godišnje tokom prethodne decenije.

Plemeniti metali sjaje u 2025.

Uspon zlata pratile su i druge plemenite kovine, poput srebra, platine i paladija.

Terminski ugovori na srebro porasli su čak 146 posto ove godine, dok su ugovori na platinu zabilježili rast od gotovo 150 posto, a paladij oko 100 posto.

Za investitore, plemeniti metali predstavljaju „zaštitu od sve neizvjesnijeg svijeta“, navodi Hakan Kaya, portfelj-menadžer u kompaniji Neuberger Berman.

Taj trend bi se mogao nastaviti. Lindahl iz Currency Research Associatesa očekuje da će zlato nastaviti rasti i u 2026. godini. Kako centralne banke povećavaju svoje zlatne rezerve, na tržištu ostaje manje dostupnog zlata. Veća potražnja običnih investitora, uz ograničenu ponudu, mogla bi dodatno pogurati cijene naviše.

Dodatni poticaj potražnji za plemenitim metalima predstavljaju i zabrinutosti zbog ogromnih budžetskih deficita i rastućeg javnog duga, ističe Matt Maley, glavni tržišni strateg u kompaniji Miller Tabak + Co.

"Kako investitori postaju sve svjesniji ovih problema, sve se više okreću zlatu kao sigurnom utočištu", zaključio je Maley.

"Neizvjesnost ostaje jedno od ključnih obilježja globalne ekonomije“, izjavio je Joe Cavatoni, glavni tržišni strateg Svjetskog vijeća za zlato. „U takvom okruženju zlato postaje sve privlačnije kao strateški diverzifikator i izvor stabilnosti", piše Forbes.