Ekonomska slika BiH u 2025: EU put otvoren, umjeren rast uz porast inflacije

Godina koja je na izmaku u Bosni i Hercegovini protekla je u znaku važnog institucionalnog pomaka kroz formalni početak pregovora s Europskom unijom, ali i uz niz ekonomskih izazova, među kojima su se posebno izdvojili povratak inflatornih pritisaka, slabljenje izvozne aktivnosti te kašnjenja u realizaciji reformi nužnih za pristup europskim fondovima.

Tokom 2025. BiH je nastavila put sporog, ali relativno stabilnog privrednog rasta, i to u nepovoljnom međunarodnom okruženju obilježenom recesijskim kretanjima kod ključnih vanjskotrgovinskih partnera, prije svega Njemačke i Italije. Zbog pogoršanih vanjskih okolnosti, prvobitne projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda od oko tri posto korigovane su naniže, pa se stvarni rast, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda i Centralne banke BiH, kretao u rasponu od 2,4 do 2,8 posto.

Usporavanje izvoza dijelom je neutralizirano jačanjem domaće potražnje, potaknute rastom plata i lične potrošnje, kao i nastavkom intenzivnih građevinskih aktivnosti. Posebno su se izdvojili infrastrukturni projekti, među kojima je i dalje dominantan Koridor Vc, kao jedan od glavnih generatora ekonomskog rasta.

Značajan društveno-ekonomski momenat tokom godine predstavljalo je povećanje minimalne plate u oba entiteta, što je direktno doprinijelo rastu kupovne moći najsiromašnijih slojeva stanovništva i dodatno ojačalo unutrašnju potražnju. Ova mjera izazvala je zabrinutost dijela poslovne zajednice zbog mogućeg pada konkurentnosti, ali su brojne kompanije, kako bi zadržale kvalifikovane radnike, bile primorane povećati i prosječne plate.

Nakon blagog smirivanja inflacije tokom 2024. godine, cjenovni pritisci su se u 2025. ponovo pojačali. Prosječna godišnja stopa inflacije kretala se između 3,6 i 4,3 posto, a glavni razlozi bili su rast cijena hrane i energenata, kao i snažan utjecaj povećane domaće potrošnje izazvane rastom plata i penzija. Monetarna stabilnost je očuvana zahvaljujući valutnom odboru i vezanosti za euro, ali je taj aranžman ujedno ograničio manevarski prostor Centralne banke u aktivnijoj borbi protiv inflacije.

Ekonomska politika u 2025. bila je snažno vezana za europski put zemlje, naročito nakon otvaranja pristupnih pregovora. BiH je imala obavezu da do maja usvoji i Europskoj uniji dostavi detaljan plan reformi neophodnih za korištenje sredstava iz Plana rasta EU. Zbog političkih nesuglasica i kašnjenja u donošenju tog dokumenta, došlo je do privremenog gubitka pristupa dijelu planiranih sredstava, što je predstavljalo jednu od najznačajnijih ekonomskih prepreka tokom godine.

U istom periodu usvojen je Program ekonomskih reformi za period 2025–2027, koji predviđa mjere usmjerene na jačanje konkurentnosti, unapređenje poslovnog ambijenta i ubrzanje procesa digitalizacije.

Slabljenje ekonomske aktivnosti u eurozoni negativno se odrazilo i na vanjskotrgovinske tokove BiH. Rast izvoza robe bio je sporiji, s početnim godišnjim povećanjem od oko 5,7 posto, dok je uvoz rastao bržim tempom, što je rezultiralo dodatnim produbljivanjem vanjskotrgovinskog deficita.

Strana direktna ulaganja ostala su ispod nivoa potrebnog za snažniji tehnološki i proizvodni iskorak. Investitori su i dalje iskazivali oprez zbog političke nestabilnosti i složenih administrativnih procedura.

Na fiskalnom planu, budžeti na svim nivoima vlasti zabilježili su rast, prvenstveno zahvaljujući većim prihodima od indirektnih poreza, potaknutim inflacijom i pojačanom potrošnjom. Tako je, između ostalog, budžet Federacije BiH premašio iznos od 8,2 milijarde konvertibilnih maraka. Ukupan javni dug zadržan je na umjerenom nivou, procijenjenom na oko 35 do 40 posto BDP-a, što je i dalje relativno povoljno u poređenju s državama regiona, uz naglasak na potrebu efikasnijeg korištenja zaduženja za kapitalne infrastrukturne projekte.

U cjelini posmatrano, 2025. godina za Bosnu i Hercegovinu bila je obilježena suprotnim trendovima: s jedne strane ostvaren je umjeren ekonomski rast i očuvana monetarna stabilnost, dok su s druge strane inflacija i dugogodišnji strukturni problemi nastavili ograničavati puni razvojni potencijal zemlje.