Izvještaj Transparency International za 2025.: BiH i dalje među najkorumpiranijim državama

Najnoviji izvještaj Transparency Internationala (CPI 2025) pokazuje da korupcija ostaje ozbiljna prijetnja u gotovo svim dijelovima svijeta. Dok globalni prosjek bilježi pad na novi minimum, Bosna i Hercegovina sa rezultatom 34 ostaje znatno ispod prosjeka, zauzimajući 109. mjesto na svjetskoj listi.

Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2025. godinu rangira 182 zemlje i teritorije na skali od 0 (visoko korumpirani) do 100 (veoma čisti).

Rezultati pokazuju da više od dvije trećine zemalja svijeta ima ocjenu ispod 50, što ukazuje na ozbiljne probleme u javnom sektoru koji direktno utiču na kvalitet života građana, od finansiranja bolnica do sigurnosti infrastrukture.

Stanje u BiH i regiji

Bosna i Hercegovina sa rezultatom 34 zauzima 109. mjesto na listi. Ovakav rezultat svrstava BiH među zemlje u kojima korupcija sistemski utiče na funkcionisanje institucija. Izvještaj ukazuje na stagnaciju i izostanak značajnijih reformskih pomaka. Prema navodima Transparency Internationala, niske ocjene poput ove često su povezane sa zloupotrebom položaja, slabim pravosudnim sistemima i pritiscima na nezavisne institucije.

Poređenja radi, globalni prosjek iznosi 42, što potvrđuje da je BiH značajno ispod svjetskog standarda. Najlošije rangirana zemlja u regionu je Srbija, koja se nalazi na 116. mjestu sa indeksom 33.

Analiza rezultata u regionu pokazuje izražen jaz između zemalja članica Europske unije i onih koje se i dalje suočavaju s temeljnim izazovima u reformi pravosuđa i javne uprave. Slovenija se i ove godine izdvaja kao najbolje rangirana u regiji, zauzimajući 41. mjesto na svijetu sa indeksom 58. Ona je ujedno jedina zemlja regiona iznad globalnog prosjeka, što ukazuje na to da ostatak Zapadnog Balkana bilježi slabije rezultate.

Hrvatska i Crna Gora nalaze se u sredini regionalne ljestvice i imaju slične rezultate. Hrvatska je rangirana na 63. mjestu sa indeksom 47, dok je Crna Gora na 65. poziciji sa rezultatom 46. Iako ovi podaci ukazuju na određeni stepen stabilnosti, obje zemlje i dalje ostaju ispod granice od 50 bodova, što sugerira da borba protiv korupcije još nije dala značajnije rezultate u ključnim institucijama.

Na donjem dijelu ljestvice nalaze se Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Srbija, koje se percipiraju kao zemlje s izraženim sistemskim problemima. Sjeverna Makedonija zauzima 84. mjesto sa indeksom 40, dok je situacija u Bosni i Hercegovini lošija. Sa indeksom 34, BiH je na 109. mjestu globalne liste, što ukazuje na dugotrajne institucionalne slabosti i ograničen napredak u provođenju reformi. Srbija se nalazi na začelju regije, na 116. mjestu, sa najnižim regionalnim indeksom od 33.

Jaz u liderstvu i gušenje građanskih sloboda

Izvještaj upozorava na zabrinjavajući dugoročni pad političkog liderstva u borbi protiv korupcije. Pad bilježe i pojedine razvijene demokratije, poput Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. Nedostatak odlučnog liderstva dovodi do slabljenja standarda, dok istovremeno mnoge države uvode dodatna ograničenja građanskog prostora.

Otežavanjem rada nevladinim organizacijama i novinarima smanjuje se nivo transparentnosti, što stvara povoljnije okruženje za razvoj korupcije.

"U vremenu klimatske krize, nestabilnosti i polarizacije, svijetu su više nego ikada potrebni odgovorni lideri i nezavisne institucije za zaštitu javnog interesa. Ipak, prečesto oni ne ispunjavaju očekivanja. Pozivamo vlade i lidere da djeluju s integritetom i ispune svoje odgovornosti kako bi osigurali bolju budućnost za svoje građane", izjavila je Maira Martini, izvršna direktorica Transparency Internationala.

Šta se dešava širom svijeta?

Bez obzira na to da li se suočavaju s nedavnim nazadovanjima ili dugotrajnim strukturnim problemima koji otežavaju reforme, svi regioni imaju značajne izazove u borbi protiv korupcije. Istovremeno, izvještaj navodi da u gotovo svakom dijelu svijeta postoje primjeri koji pokazuju da je napredak moguć.

Azijsko-pacifička regija: Osam zemalja bilježi napredak od 2012. godine, ali razlike unutar regije su izražene. U mnogim državama politički uticaj i dalje je koncentrisan u rukama povezanih elita, dok se zakoni često ne provode dosljedno.

Amerike: Dugogodišnje nečinjenje vlasti u suzbijanju korupcije oslabilo je demokratske institucije i omogućilo jačanje organizovanog kriminala, s ozbiljnim posljedicama po ljudska prava i sigurnost.

Istočna Europa i Centralna Azija: Ovaj region ostaje među najlošije rangiranima u svijetu, uz raširenu nekažnjivost i snažan uticaj privatnih interesa na rad državnih institucija.

Podsaharska Afrika: Slabe demokratske strukture, često praćene oružanim sukobima, nesigurnošću i građanskim nemirima, nastavljaju da negativno utiču na upravljanje, ekonomsku stabilnost i razvoj.

Bliski istok i Sjeverna Afrika: Vlade i dalje imaju ograničen uspjeh u suzbijanju korupcije u javnom sektoru, što odražava nedosljednu političku posvećenost i slabost nadzornih institucija.

Zapadna Europa: Zemlje ove regije čine devet od deset najbolje rangiranih država na CPI listi. Ipak, izvještaj bilježi stagnaciju u borbi protiv korupcije, a prosječni CPI rezultat Zapadne Europe pada brže nego u bilo kojem drugom regionu.

Transparency International naglašava da je napredak moguć, ali zahtijeva jačanje pravosudnih sistema, efikasniji nadzor javne potrošnje i snažniju zaštitu medijskih sloboda. Poseban naglasak stavlja se na zatvaranje pravnih praznina koje omogućavaju nesmetan protok korumpiranog novca preko granica, uključujući i zemlje koje se smatraju relativno "čistima".

Antivladini protesti širom svijeta, navodi se u izvještaju, ukazuju na rastuće nezadovoljstvo građana i njihova očekivanja da vlasti provedu hitne i suštinske reforme.